Vaktija Višegrad na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna. 

Vaktija Višegrad je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.

Kada vjernik stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme, a da bi znao tačno vrijeme on će pogledati namaska vremena na vaktiji.

VAKTIJA VIŠEGRAD – O VIŠEGRADU

Višegrad je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na rijeci Drini. Nalazi se u prostranoj kotlini rijeke Drine, na brežuljkastim padinama koje se blago uzdižu u planine visoke preko 1000 metara. Višegradska kotlina je jedna od rijetkih proširenja u toku rijeke Drine koji se sastoji djelimično od visokih klisura i planina.

Na mjestu gdje se planine koje čine uski i duboki kanjon Drine razdvajaju u prostranu kotlinu, stoji kameni 500 godina star most sa 11 lukova širokog raspona, poznatijeg svima kao “na Drini ćuprija”. Most je dug oko 250 metara i širok oko 10 metara osim na sredini gdje je proširen sa dvije terase, sa svake strane po jedna. Taj dio mosta zove se kapija. Iduci iz čaršije, na lijevoj terasi se uzdiže stub na kome je ugrađena ploča sa natpisom stihotvorca Badija iz vremena 1571 kada je izgradnja mosta završena o onome ko je izgradio most i godinu kada je izgrađen. Nasuprot ovom stubu sa desne strane nalazi se terasa koja se zove Sofa. Sofa je uzdignuta sa dvije stepenice i ograđena kamenom ogradom kao i cijela dužina mosta.

VAKTIJA VIŠEGRAD – HISTORIJA

12 km od Višegrada u klisuri rijeke Rzava nalazi se manastir Dobrun, više puta uništavan i rekonstruiran. Izvori ga znaju kao Kruševo. Podigli su ga župan Pribil i njegovi sinovi Stefan i Petar 1343. godine. U neposrednoj blizini manastira Dobrun nalazio se istoimeni stari grad Dobrun, 150 m visoko u stijenama, najpoznatiji srednjovjekovni grad u ovom kraju, poznat još u 15. st.

Kroz Višegrad je prolazio Bosanski drum. Put je vodio do Dobruna koji je bio karavanska postaja, važno križanje i imao je koloniju dubrovačkih trgovaca. Odavdje se trgovački put granao u dva ogranka, jedan prema istoku na Zapadnu Moravu i put Beograd – Solun, a jugoistočni preko Priboja i Zlatibora kod Sjenice se križao s Dubrovačkim drumom. Povijesni dokumenti spominju Višegrad prvi put 1407. godine. U 13. stoljeću naselje se razvija kao podgrađe Višegrada. Ostatci tvrđave i danas su iznad grada. Od druge polovice 14. stoljeća velikaška obitelj Pavlovića vlasnik je grada. Osmanski ga osvajači zauzimaju prije veljače 1462. godine. U Višegradu je prije slavnog mosta postojao stari drveni most, o čemu svjedoči jedna gravura iz 1530. godine. Mostom se prelazilo na drugu stranu sve do jedne jeseni kad ga je snažna rijeka odnijela i od tada se Drinu prelazilo crvotočnom skelom, spomenutoj u Andrićevom slavnom romanu. Turski izvori navode da je Osman-paša osvojio Višegrad 1544. godine.

Sjedište kadiluka do 1565. godine. Grad obogaćen građevinama za vezirovanja Mehmed-paše Sokolovića. Podignuti su hamam, vodovod, kameni most preko Drine i veliki karavan-saraj s imaretom. Oko 1577. dao je sagraditi donju Višegradsku varoš. Budući da je postojalo i naselje iznad, grad je dobio ime Višegrad. Osmanska državna politika davala je povlašteni status pravoslavnoj Crkvi, koja je to obilato koristila za pritisak na Hrvate katolike. U gornjem Podrinju bilo je mnogo prelazaka katoličkih Hrvata na pravoslavlje, u području Hotče, Višegrada i Goražda. Do konca 16. i 17. stoljeća mnogi su ovdašnji Hrvati katolici nestali, zbog velikog egzodusa, masovno protjeranih, pobijenih, a preživjeli su nasilno prevedeni na drugu vjeru, na islam, a oni siromašniji na pravoslavlje.

Osmanska je vlast potrajala do 1878. godine, kad ga zaposjeda Austro-Ugarska. Aneksijom postaje dio Austro-Ugarske. 1884. sagrađena je pravoslavna crkva Uspenja Presvete Bogorodice. 1899. napravljena je kapela Blažene Djevice Marije – Pomoćnice kršćana. Iz 1903. datira katolička crkva Marije Pomoćnice kršćana u Višegradu. Izgrađena je u samom gradu na brijegu Bikavcu. Posvetio ju je prepošt mons. Stjepan Hadrović, kanonik. 1910. ovdje je osnovana podružnica HKD-a Napredak. Poslije 1918. iselili su katolici Nijemci i Austrijanci kao i Mađari. Godine 1922. u višegradskoj katoličkoj crkvi održana i velika krizma za cijeli gornjodrinjski kraj, prigodom pohoda nadbiskupa Ivana Ev. Šarića Višegradu. U gradu je ograđeno katoličko groblje. Jeseni 1921. sjedište goraždanske župe premješteno je u Višegrad.

Vaktija Višegrad je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Srebrenik, Živinice vaktija, Gračanica vaktija, vaktija Gradačac, Banovići vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.

evaktija
Vaktija Višegrad

Koliko je koristan ovaj sadržaj?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!