Vaktija Široki Brijeg na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna.
Vaktija Široki Brijeg je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.
Kada vjernik stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme, a da bi znao tačno vrijeme on će pogledati namaska vremena na vaktiji.
VAKTIJA ŠIROKI BRIJEG – HISTORIJA
Rimsko doba
ostaci gomila i gradina iz ilirskog vremena potvruju da je podrucje sirokog brijega u predhistorijskom vremenu bilo gusto naseljeno. I u anticko doba, kad je ovaj kraj bio pod rimskom vlascu, bujao je zivot. Iz tog vremena istrazeni su kasnoanticki ostaci rimske utvrde (refugija) u selu biogracima i bazilika u mokrom, a i drugdje se nalaze tragovi utvrda i puteva. Danasnja matijevica gradina krije ostatke vece utvrde-grada, vjerovatno mokriskika, sto ga sredinom x vijeka spominje konstantin porfirogenet.
Srednjovjekovna bosna
bazilika u mokrom rusena je i podizana, te je i u srednjem vijeku sluzila svojoj svrsi. U njezinoj je blizini nekropola sa steccima, a ima ih i drugdje. Oni brojnoscu i velicinom navode na zakljucak da je ovaj kraj od xii do xv vijeka bio gusto naseljen i bogat. Iz tog vremena u selu kocerinu sacuvao se najduzi natpis na steccima pisan bosancicom, poznat pod imenom kocerinska ploca. Obiljezavala je grob velikasa vignja milosevica, koji je preminuo 1404. U borku, nedaleko od izvora rijeke listice, sacuvani su ostaci manjeg srednjovjekovnog grada-utvrde.
Osmanlijsko doba
dolaskom pod osmanlije sredinom druge polovine xv vijeka narod ovog kraja razbjezao se i prorijedio. [nedostaje referenca] prvi osmanlijski popisi u hercegovini (1468/69, potom 1475/76. I 1519) pokazuju da se narod zadrzao samo u brdskim selima. Od dolaska osmanlija, pa do sredine xix vijeka podrucje danasnje hercegovine bilo je gotovo posve odsjeceno od drustvenih, kulturnih i politickih desavanja u susjednim katolickim podrucjima. Kao jedine voe s preostalim narodom pokazali su se franjevci. Katolici su izgubili dio prava, a poruseni su i dotad postojeci crkveni objekti. [nedostaje referenca]
19. Vijek
novija historija sirokobrijeskog kraja usko je vezana uz gradnju samostana na sirokom brijegu 1846. I uz njegovo djelovanje, cime je otpoceo duhovno, civilizacijsko i kulturno djelovanje katolicke crkve. Gradic je poceo nastajati pocetkom xx vijeka oko vodenice cemer (turski: cemer = svod), pa se pocetkom istim imenom zvalo i samo mjesto. Nakon putnog povezivanja s mostarom godine 1900. Neki bivsi fratarski dijaci/ucenici (ovdje u znacenju: sluga, pomocnik) i poduzetni ljudi iz obliznjih sela podigli su ducane i gostionoce, i tako je nastao gradic, koji se po rijeci listici (izvedenica od imena lise) prozvao listicom. Ipak, otkako je postao administrativnim sredistem pa sve do 28. Aprila 1952, sluzbeni naziv opcine i kotara bio je siroki brijeg.
I sam grad i njegove najstarije ustanove vuku korijene iz samostanskih ustanova i djelovanja. Osim kasnije cuvene klasicne gimnazije (kojoj je prethodila kucna skola za franjevacke pripravnike u selu cerigaj od 1844. Do 1848), samostan je u xix i xx vijeku osnovao i vodio: pucku skolu (1867), apoteku, ducane (trgovinice i kafanu), vodenicu (1868), stolarsku radionicu, sagradio je: kameni most na ugrovaci (1868), gimnazijsku zgradu (1924-1931), acki dom (1929-1932), hidroelektranu (1934), osnovao je muzej s arheoloskom, numizmatickom, etnografskom, geolosko-bioloskom i drugim zbirkama. Takoer su ustanovljeni duhacki i tamburaski orkestri, vise samostalnih biblioteka, pokrenuti su tecajevi za opismenjavanje, posredovala su se osnovna znanja o povrtlarstvu i vocarstvu. Samostan je uz to osnovao i prvu banku, a drzavne je vlasti podsticao na osnivanje poste, gradnju kanala za navodnjavanje, te na osnivanje stanice za otkup i djelomicnu preradu duhana, i u svim je spomenutim pothvatima ucestvovao ili je bio glavni nosilac. Kao vanjski znak i kruna svih tih silnih nastojanja i uspjeha moze se uzeti kamena romanicka bazilika s dva zvonika, kojoj su temelji postavljeni 1905, a pokrivena je 1911. Austro-ugarske vlasti (1878-1918) nisu bile naklone franjevcima u bosni i hercegovini, a kraljevina jugoslavija jos manje. Ipak su oni i na sirokom brijegu i drugdje uspjesno ostvarivali sredinom xix vijeka zacrtane programe.
VAKTIJA ŠIROKI BRIJEG – DRUGI SVJETSKI RAT
partizani su 7. Februara 1945. Zauzeli siroki brijeg s namjerom da ga uniste kao duhovno i kulturno srediste hercegovackih hrvata. Pri tom su ubili 30 franjevaca, te vise desetina nenaoruzanih stanovnika, a sljedecih mjeseci i godina na stotine neduznih ljudi, cime je navodno ubijen svaki deseti stanovnik sirokog brijega. Zupa siroki brijeg godine 1940. Imala je 8004 clana. U ratu ih je stradalo manje od 50, a nakon kraja rata oko 740. Ukupan broj zrtava bio je 786. Klerikalizmu i vjeri opcenito neskloni partizani unistili su kulturno blago samostana, zajedno s inventarom, a zgrade su tesko ostecene. [nedostaje referenca] dvije godine nakon rata spaljene su maticne knjige, a franjevci protjerani. [nedostaje referenca]
20. Vijek
posebni dogaaji bila su tzv. Marijanska hodocasca 1971, kao i veoma posjecena hodocasca katolicke mladezi iz cijeloga svijeta, koja su se u sirokom brijegu ponavljala svake godine. 1980-ih godina samostan je s oko 3600 vjeroucenika u 146 skolskih odjela ponovo mogao govoriti o nekim zlatnim vremenima.
1970-ih godina samostan je poceo sistematski djelovati i izvan strogo religioznih i karitativnih okvira. S pocetka usputno s duhovnim programima i bez najave, potom s najavama i osvrtima u medijima, prireivao je likovne izlozbe, organizirao dramsku grupu koja je uspjesno djelovala, potom je (1979) ureena samostanska riznica i biblia pauperum (proslost kraja i samostana u slikama i s kartografskim prikazima). Nakon dovrsenja zgrade koja je podignuta za umjetnicku galeriju i vjeronaucno srediste (1990) otvorena je 25. Jula 1990. Franjevacka galerija. Ona posjeduje preko 1500 umjetnina, pocevsi od slika starih majstora (xvii-xix stoljece), preko klasika i majstora hrvatske moderne do slika i skulptura savremena likovnog izraza. Uspjesno je djelovala i u vrijeme proteklog rata i bila je pokretacem i nosiocem priprema u osnivanju likovne akademije univerziteta u mostaru sa sjedistem na sirokom brijegu. Akademija djeluje od februara 1996. I smjestena je u zgradi nekadasnjeg konvikta. No, likovna akademija ipak nije prva visokoskolska ustanova koja djeluje na sirokom brijegu. Naime, osim sto je u vrijeme proteklog rata univerzitet u mostaru sa vecim brojem svojih fakulteta djelovao u ovome gradu, u samostanu je postojala tzv. Kucna teologija (studium domesticum sacrae theologiae) 1892/93, a mozda i sve do osnivanja teologije u mostaru 1895.
Samostan i univerzitet obicnim su ljudima najprije simbol katolicanstva, a potom i kolijevka ponovnog kulturnog i civilizacijskog roenja. Najveci vjernicki skup je 15. Augusta, jer su crkva i samostan, kao i hercegovacka franjevacka provincija, posveceni marijinu uznesenju na nebo. U proteklom ratu crkva i samostanske zgrade ostale su neostecene, iako je grad raketiran i bombardiran u vise navrata.
Vaktija Široki Brijeg je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Srebrenik, Živinice vaktija, Gračanica vaktija, vaktija Gradačac, Banovići vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.
