Vaktija Derventa na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna. 

Vaktija Derventa je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.

Kada vjernik stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme, a da bi znao tačno vrijeme on će pogledati namaska vremena na vaktiji.

VAKTIJA DERVENTA – O DERVENTI

Derventa je grad i središte istoimene općine na sjeveru Bosne i Hercegovine. Graniči sa općinama Brod, Modriča, Doboj, Prnjavor, a na sjeveru je rijeka Sava, koja predstavlja deset kilometara dugu granicu sa Republikom Hrvatskom. Na prostoru površine 517 km2 u 56 naselja i gradu Derventi po popisu iz 1991. godine, živjelo je 56.489 stanovnika, od toga u samom gradu Derventi – 17.748. Prema nezvaničnim rezultatima popisa 2013. u gradu Derventi je živjelo 12.680 stanovnika, a u općini Derventa 30.177.

VAKTIJA DERVENTA – HISTORIJA

Derventa je nastala u XVI vijeku. Pouzdano se zna da je postojala prije austrijskog napada na Bosnu 1716. godine. Prema podacima iz XIX vijeka Derventa je imala tvrđavu sa kvadratnom osnovom i dva bedema. Pred spoljnim bedemom postojao je rov širine devet metara. Imala je 8 kula. U tvrđavu se ulazilo preko dva mosta. U unutrašnjosti tvrđave bila je kuća za komandanta tvrđave — dizdara i jedan bunar. Sa Dobor-kulom zatvarala je, u to vrijeme, strategijski pravac preko Doboja ka Sarajevu.

U septembru 1688. godine 3.000 austro-ugarskih konjanika na čelu sa Ludvigom Badenskim prodrlo je preko r. Save i u borbi oko Dervente porazili snage bosanskog paše. Dvadeset i osam godina kasnije komandant Broda, pukovnik Petraš, provalio je preko Save sa slavonskim Krajišnicima, upao u Derventu i porušio je. Turci su je opravili, ali ju je austrougarska vojska posljednji put porušila 1890. godine.

Iz osmanlijskih izvora saznajemo da se na mjestu današnjeg grada nalazilo selo Gornja Ukrina, koje je 1600. godine imalo dvije stotine petnaest kuća. Krajem 19. vijeka bio je to već grad sa 3.200 domaćinstava. Prva osnovna škola počela je da radi 1864. a gradska bolnica dvadesetak godina kasnije. Do kraja 19. vijeka već su razvijeni i prvi industrijski pogoni. Izgrađen je parni mlin, tkačnica, štamparija, vodovod, a kroz Derventu je prošla i pruga uskog kolosjeka koja je povezivala Bosanski Brod i Sarajevo. Početkom 20. vijeka Derventa je već postala i bogato trgovačko mjesto, a njena okolina važila je kao jedan od najplodnijih krajeva tadašnje Bosne. Pred Prvi svjetski rat u Derventi su otvorene gimnazija, učiteljska i poljoprivredna škola. Nakon Drugog svjetskog rata u kome je život izgubilo oko 1000 ljudi sa ovog područja i znatnih razaranja, Derventa 1980-ih godina dostiže vrhunac u svom razvoju i svrstava se u gornji dio ljestvice srednje razvijenih općina Bosne i Hercegovine. Pred posljednji rat od 57.000 stanovnika općine u industriji tekstila, kože i obuće, crne metalurgije i metaloprerade, poljoprivredne proizvodnje, građevinarstvu, grafičkoj industriji i drugim pratećim djelatnostima bilo je trinaest i po hiljada zaposlenih. Derventa je imala 17.000 stanovnika, a sa svim centrima mjesnih zajednica bila je povezana kategorisanim putevima. Do važnijih centara u širem okruženju i centara susjednih općina vodili su magistralni putevi. To je sa njenim geografskim položajem činilo posebnu pogodnost za protok roba, ljudi i brzu komunikaciju sa većim regionalnim centrima bivše Jugoslavije.

Okolna sela oko Dervente potresala je 1834. godine pop Jovičina buna kmetova protiv turskih zuluma u kojoj su se seljaci Hrvati i Srbi, zajednički »rame uz rame«, pomagani i od Muslimana borili i ginuli za svoja prava. Učestvovali su i u bosanskohercegovačkoj buni 1875-1878. godine koja je bila zahvatila i derventski kraj.

Napredan radnički pokret oglašava se u Derventi dosta rano, osnivanjem podružnice drvodelja, a zatim i osnivanjem Mjesne socijaldemokratske partije 1908. godine; prvim lokalnim radničkim štrajkom i pobunom seljaka protiv davanja trećine begovima godine 1910,207 kao i šestomjesečnim štrajkom u tvornici »Ukrina« 1936. godine i sl. Od 1940. godine u Derventi postoji organizacija KPJ i Skoja. Poslije okupacije Jugoslavije i tokom cijelog NOR-a ove organizacije su bile vrlo aktivne i njihovom zaslugom Derventa i okolna sela, posebno ona zapadno od nje, bila su od prvih dana ustanka uključena u NOB i dala su dosta boraca.

VAKTIJA DERVENTA – GEOGRAFIJA

Općina Derventa nalazi se na sjeveru BIH. Derventa leži na obalama rijeke Ukrine, a sam grad je smješten na desnoj obali Ukrine. Derventa se nalazi na 44°55’s.g.š. i 17°54’i.g.d. područje ove općine prostire se između niskih planina: Matojice na sjeverozapadu, Vučjaka na sjeveroistoku i Krnjina na jugozapadu, a na sjeveru je rijeka Sava koja predstavlja 10 km dugu granicu sa Republikom Hrvatskom. Derventa graniči sa općinama Bos.Brod, Modriča, Doboj, Stanari, Prnjavor i Srbac. U saobraćajno-geografskom pogledu općina Derventa ima jako povoljan položaj. Smještena je na raskrsnici putnih pravaca za Bos. Brod, Bos. Šamac, Doboj i B.Luku. U regionalno-geografskom pogledu teritorij općine Derventa pripada makroregiji Peripanonske Bosne, mezoregiji Posavsko-donjovrbasko-donjobosanska. U geotektonskom pogledu prostor ove općine pripada unutrašnjoj srednjobosanskoj flišnoj zoni. u većem dijelu teritorija je aluvijalna ravan koju je izgradila rijeka Sava i njene pritoke u ovom dijelu djelovanjem bočne erozije. Što se tiče geološke građe na ovom prostoru najviše dominiraju neogene i kvartarne naslage. Prostor aluvijalne ravni izgrađen je od najmlađih sedimenata: šljunka, pijeska, glina. ovakav geološki sastav imaju brežuljkasta uzvišenja Vučjaka, za razliku od obronaka Matojice gdje više dolaze do izražaja starije eruptivne stijene graniti. U pogledu reljefa ovaj prostor pripada južnom obodu Panonske nizije. To je pretežno brežuljkasto nizijski kraj, kojeg karakterišu niski brežuljci različitog pravca pružanja od 200–250 m nadmorske visine. U klimatskom pogledu prostor općine Derventa ima Cfb-umjerenokontinentalnu klimu sa toplim ljetom. Prosječna godišja temperatura zraka kreće se oko 11 °C. Srednja januarska temperatura je oko -1 °C, a srednja julska iznosi 22 °C. Prosječna godišnja količina padavina kreće se oko 1000 mm. Od vegetacijskog pokrova prisutne su vlažne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena, te umjereno vlažne šume vrba i topola.

Vaktija Derventa je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Srebrenik, Živinice vaktija, Gračanica vaktija, vaktija Gradačac, Banovići vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.

vaktija derventa

Koliko je koristan ovaj sadržaj?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!