Vaktija Kakanj na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna. 

Vaktija Kakanj je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.

Kada vjernik stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme, a da bi znao tačno vrijeme on će pogledati namaska vremena na vaktiji.

VAKTIJA KAKANJ – HISTORIJA

Godine 1385. važna je za katoličanstvo kakanjske općine. Te su godine napisani prvi pravi izvori o samostanu i crkvi sv. Ivana Krstitelja u obližnoj Kraljevoj Sutjesci. Kakanj kao naziv naseljenog mjesta, prvi put u povijesti, spominje se u povelji kralja Stjepana Dabiše, vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću, izdatoj u Sutisci 15. travnja 1392. godine.
Naime, za iskazano viteštvo u boju protiv Turaka, daruje vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću dva sela i to selo Kakanj u župi Trstivnici i selo Hrast u župi Luci.

Stara povijesna jezgra grada Kaknja nalazi se u naselju koje danas nosi ime Donji Kakanj. Donji Kakanj je još u tursko doba bio sjedište suda i trgovišta. Područje Kaknja bilo je u Bosanskom sandžaku.

U Austro-Ugarskoj područje je u Sarajevskom okrugu, kotar Visoko. Studenoga 1899. godine Društvo za ugljenu industriju u Kaknju utvrdilo je postojanje velikih količina mrkog ugljena. Rudnik Kakanj (Ugljenik Kakanj) je osnovan 1900. godine. 1902. su Austrijanci na tadašnjem području Zgošće razvili rudarstvo i sagradili stanove za rudare. Prvi naseljenici su bili uglavnom Hrvati. Bilo je mnogo Slovenaca, Mađara, Austrijanaca. Svi su oni bili katolici. Doseljeni Hrvati bili su iz Dervente, Fojnice, Kreševa, Vareša, Vojvodine. Tako su katolici bili većina u mjestu i tako je bilo sve do 1960-ih godina. Doseljavanje muslimana bilo je manje. Razlog je bila nada kod muslimana da će se turska vlast vratiti i očekivali su da će biti begovi. Time je Kakanj odudarao od ostatka Bosne, jer su ondašnje bosanske čaršije skoro sve bile većinski muslimanske.

U sljedećih stotinu godina, Kakanj se intenzivno razvijao bez urbanog planiranja, u početku, samo oko rudnika, a kasnije i na obalama rijeka Zgošće i Bosne što je dovelo do pomicanja gradskog središta. Osim Donjeg Kaknja dugu povijest imaju naselja Kraljeva Sutjeska, Zgošća i Doboj. Vezano za povijest Kaknja dugo i žilavo se održava teza kako je grad Kakanj nastao s istoimenim rudnikom koja nije utemeljena na povijesnim činjenicama. Ipak, pravo današnje urbano naselje Kakanj u svezi je s tim rudnikom i Austro-Ugarskom. 1920. godine osnovana je današnja kakanjska župa, pod imenom Zgošća. Nastala je odvajanjem od župe Kraljeve Sutjeske. Stara župna crkva bila je baraka koja je služila sve do 1926. godine. Tad je podignuta nova crkva posvećena sv. apostolima Petru i Pavlu, koja je bila u funkciji do 1965.godine.Kakanjska župa pripada Sutješkom dekanatu. U Kraljevini SHS Kakanj je od 1929. u sastavu Drinske banovine. Nakon formiranja Banovine Hrvatske, ostala je izvan nje. Bio je dijelom visočkog sreza. U Drugome svjetskom ratu bio u sastavu NDH. Pripadao je velikoj župi Lašva-Glaž, kotaru Visokom. Bio je pripadao općini Zgošće, čije je sjedište bio Kakanj-Majdan. Preustrojem 1944. pripojen je cijeli kotar Visoko i s njime Kakanj velikoj župi Vrhbosni. Ministarstvo industrije FNRJ je u visočkom srezu među prve projekte uvrstilo je proširenje rudnika, izgradnju separacije u Kaknju i izgradnju termoelektrane u Čatićima. Projekti se izvode od 1947., koji zbog Rezolucije Informbiroa godinu poslije gradnje su zastale. Gradnje TE nastavljena je 1952. i nakon svih peripetija prvi kilovati struje iz TE Kakanj u Čatićima prostrujili su 1. srpnja 1956. godine. Dimnjak za termoelektranu dovršen je znatno kasnije, 1987., u izvedbi Vatrostalne. Poslije 1960-ih muslimani su se u značajnijem broju doseljavali u Kakanj. Dotad su katolici u Kaknju bili većina, sve do sredine šezdesetih.[11] Gradnja kakanjske župne kuće trajala je od 1959. do 1960. godine. 1963. godine u Vukanovićima je osnovana župa odvajanjem od župe Kraljeve Sutjeske. Gradnja današnje kakanjske župne crkve od 1965. do 1971., a zvonika od 1970. do 1972. godine. Još 1971. u gradu Kaknju Hrvati su bili u relativnoj većini s 37,35%, Muslimani su činili 36,36%. Od 1971. do popisa 1981., udio Hrvata strahovito je opao, relativno za čak 14%, apsolutno za 150-ak ljudi! Razlog pada treba tražiti u velikom skoku udjela Jugoslavena, s 4% na 15%, odnosno za više od 1200 ljudi. Srbima je udio opao za 2% ali u apsolutnim brojkama povećao se broj za 300 osoba. Muslimanima je udio narastao za više od 2%, ali u apsolutnim brojkama za skoro 1200 osoba. U istom razdoblju narastao je udio ostalih i u relativnom (za 2%) i apsolutnom iznosu, za 320-ak ljudi. Demografski rezultati pokazuju, uzimajući u obzir priraštaj kod svih naroda, da je bilo veliko doseljavanje Muslimana u Kakanj, i da za razliku od Hrvata nisu zamagljivali svoju nacionalnu pripadnost nebulozama poput jugoslavenstva. Računajući i da su to godine političkog obračuna jugoslavenske države s hrvatskim proljećem i Hrvatima općenito, realno je računati i na odseljavanje Hrvata iz Kaknja te manje doseljavanje Hrvata iz biološkog bazena u općini i da su se ta kretanja ekonomske migracije kod Hrvata usmjerila prema Hrvatskoj i zapadnoj Europi. 1977. i 1978. godine bili su istraživački i pripremni radovi za eksploatiranje zaliha ugljena kod Karaule. Ustvrdili su velike zalihe.1978. je godine osnovana župa Haljinići. 10. rujna 1979. krenula je eksploatacija ugljena s Površinskog kopa „Karaula 1“. 1980-te pokazuju manje takvih stresova kod Hrvata. Apsolutni broj Hrvata narastao je za 400 osoba, tek petinu, i udio je opao za gotovo 4% što pokazuje trend dekroatizacije Kaknja. Srbi pokazuju veliki apsolutni skok od 700 osoba, odnosno povećao im se broj za trećinu i relativno je udio narastao za 2%. Jugoslavenima je broj narastao za trećinu i relativno za 0,2%. Porastao je broj ostalima također za trećinu, ali udio je opao za 0,3%. Broj pripadnika Muslimana narastao je za više od trećine, 1700 osoba i udio za 3% i približavali su se apsolutnoj većini s 41%. Po svemu sudeći Hrvati su i dalje većinom bili zajednica u zabludama jugoslavenstva. Tako je u 20 godina broj Hrvata narastao samo za dvjesta osoba, za tek desetinu. Srbima se broj udvostručio, a najveći dobitnici u Jugoslaviji bili su Muslimani kojima se broj povećao 2,5 puta, te Hrvati koji su ostali u tlapnjama jugoslavenstva, zbog čega su Hrvati od najbrojnijeg naroda u Kaknju postali gotovo najmalobrojnija manjina. Jugoslavija je bila vrijeme rastepa hrvatskog naroda. Katoličku vjeru mnogi Hrvati srećom nisu zapustili pa je bila bujajuća katolička zajednica u četiri kakanjske župe, Vukanovići, Haljinići, Kraljeva Sutjeska i Kakanj s preko 16.000 vjernika.

VAKTIJA KAKANJ – ZNAMENITOSTI

U Zgošči se nalazio stećak (nadgrobni spomenik) koji je premješten u Zemaljski muzej u Sarajevo.

U neposrednoj blizini Kaknja nalazi se Kraljevska Sutjeska, mjesto boravka bosanskih kraljeva, malo dalje od Kraljevske Sutjeske nalazi se srednjovjekovni stari grad Bobovac, koji se nedavno počeo obnavljati.

U Kraljevskoj Sutjesci se nalazi franjevački samostan Kraljeva Sutjeska, s muzejom u kojem se čuvaju i neki podatci o bosanskoj državnosti iz srednjeg vijeka. Na području općine Kakanj nalazi se i zimsko izletište Ponijeri. Na magistralnom putu Kakanj-Zenica, nalazi se izvor termalne vode Tičići. Potrebno je još spomenuti planinarski dom Bočica.

U Kaknju je Samostan Majke Franciske Lechner Družbe Kćeri Božje Ljubavi.

Gradska džamija nedaleko od ušća Zgošće u Bosnu.

Katolička crkva sv. Petra i Pavla.

Vaktija Kaknj je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Srebrenik, Živinice vaktija, Gračanica vaktija, vaktija Gradačac, Banovići vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.

evaktija
Vaktija Kakanj

Koliko je koristan ovaj sadržaj?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!