Vaktija Čajniče na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna. 

Vaktija Čajniče je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.

Kada vjernik stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme, a da bi znao tačno vrijeme on će pogledati namaska vremena na vaktiji.

VAKTIJA ČAJNIČE – O ČAJNIČAMA

Čajniče je naseljeno mjesto i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine na granici sa Crnom Gorom.

Administrativno sjedište opštine Čajniče smješteno je na 806 metara nadmorske visine. Čajniče je smješteno u kotlini između Čivči Brda (1324 m), Cicelja (1281 m) i Orufica (1310 m). Opština je integrisana oko doline rijeke Janjine, desne pritoke Drine, i sjeverne podgorine planine Kovač i zapadne podgorine kompleksa planine Vučevica. Konfiguracija terena opštine je vrlo izražena sa skoro 90 % ukupne površine neravnog reljefa.

Čajniče se pominje još davne 1477.godine, kao mala varoš kroz koju prolaze putevi od juga prema istoku i obratno, te od tada počinje bilježiti svoju istoriju. Prema turskim „tefterima“, koji se do danas u originalu čuvaju u Istambulu, 1477.godine, dakle 14 godina poslije pada Bosne, pazar Čajniče je imao 190 obitelji i 5 ne oženjenih stanovnika. Do 1572.godine Čajniče je bilo u sastavu Hercegovačkog sandžaka, a tek 1582. godine pominje se kao samostalni“ kadiluk“.

Zemljišta u regionu gdje se opština nalazi međusobno se razlikuju, a najzastupljenija su mlađa zemljišta i srednje razvijena zemljišta. Mlađa zemljišta su uglavnom plitka, suva i relativno obezbjeđena sa hranjivima. Srednje razvijena zemljišta su srednje duboka do duboka, relativno suva i uglavnom siromašna sa hranjivima. Na području opštine Čajniče, zastupljene su subplaninska i planinska klima. Zime na području Čajniča su u prosjeku nešto hladnije od zima u umjerenokontinentalnoj klimi Gornjeg Podrinja, a uz to i duže traju, što zavisi od lokaliteta i od nadmorske visine. Ljetne temperature su redovno niže, nego što je to slučaj u drugoj klimatskoj zoni. Vlažnost vazduha u Čajniču je velika i u toplijem dijelu godine. U ljetnjem periodu, relativna vlažnost je nešto manja nego zimi, tako da kolebanje nije veliko. Čajniče se može pohvaliti i sa tim što je vedrije od predjela u dolini Drine (što se može objasniti samo manjom čestinom magle, kao i zbog toga što se ona nalazi neposredno iza visoke planinske barijere). Sa porastom nadmorske visine, veće su i količine padavina, dok su kratkotrajni ljetni pljuskovi predodredjeni ovom podneblju. Ovo područje u cjelini nije vjetrovito, jer dominiraju tišine, pa se ovi predjeli i ne odlikuju jakim vjetrovima.

VAKTIJA ČAJNIČE – HISTORIJA

Čajniče se se pominje još davne 1477. godine, i od tada počinje da bilježi svoju historiju.

Prema turskim službenim tefterima, koji su do danas u originalu sačuvani u Istanbulu, 1477. godine, dakle 14 godina poslije pada Bosne, pazar Čajniče je imao 190 obitelji i 5 neoženjenih stanovnika.

Ime Čajniče podsjeća na persijsko porijeklo, a ima značenje dobra i hladna voda. Istina je da vode u Čajniču ima u izobilju. Otkrili su ga mnogi ljudi, i u njemu se nastanili. Kasnije su ga otkrili i mnogi putnici, koji su ga godinama pohodili.

Do 1572. godine Čajniče je bilo u sastavu Hercegovačkog sandžaka. Tek 1582. godine pominje se kao samostalni kadiluk.

Na 15. km od Čajniča 1379. godine podignut je srednjovjekovni grad Samobor (kod Međuriječja), a podigao ga je Sandalj Hranić.

Podrobnije podatke i opis Čajniča iz tog perioda, imamo u putopisu poznatog turskog putopisca Evlije Čelebije, koji je u Čajniču bio 1664. godine. Za ono vrijeme, ovaj veliki svjetski putnik, koji je prošao čitavo, tada ogromno Osmanlijsko carstvo i druge strane zemlje, u svom opisu za Čajniče navodi da tako čudno mjesto, valovito i brdovito, nije nigdje vidio. Okruženo velikim brdima sa ogromnim drvećem i sa strašnim ponorima, svojim položajem djeluje istovremeno veselo, opasno i strašno, dok su sa druge strane predjeli sa voćnjacima prave rajske bašte.

Za sam šeher (grad) kaže da ima 5 muslimanskih i 3 hrišćanske mahale, 700 velikih i malih jednospratnih i dvospratnih zgrada, pokrivene ćeramidom, daskom, šindrom i kamenim pločama. Istovremeno navodi da u šeheru ima 50 vodenica, tri medrese, pet mekteba, četiri derviške tekije i tri hana, imaret (kuhinja za sirotinju), jedan hamam i oko 200 dućana.

Vaktija Čajniče je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Srebrenik, Živinice vaktija, Gračanica vaktija, vaktija Gradačac, Banovići vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.

Koliko je koristan ovaj sadržaj?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!