Vaktija Prijedor na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna. 

Vaktija Prijedor je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.

VAKTIJA PRIJEDOR – HISTORIJA

Prijedor, (u turskim izvorima Pridor), grad u sjeverozapadnoj Bosni niže od ušća rječice Gomjenice u Sanu, na istočnoj obali rijeke Sane.

Arheološki nalazi pokazuju naseljenost područja od davnina (gradina Zecovi sa slojevima prethistorije, antike i srednjega vijeka; kasnoantička nekropola Rakovčani; srednjovjekovni grad Kozarac; sojenice, nekropole).

Grad nastaje u 18. st. od iseljenog muslimanskog stanovništva iz Like i Udbine a koji su prešli u Bosnu u doba Bečkog rata (1683-1699). Najstariji dio Prijedora nastao je na ostrvu Svinjarici gdje je strateški bila najbolja odbrana i gdje je napravljeno drveno utvrđenje osigurano sa jugozapada rijekom Sanom, a sa sjeveroistočne strane močvarnom uvalom. Kasnije je izgrađena kamena tvrđava sa tri ulazne kapije, kulom za dizdara i barutanom. Novim dogradnjama grad je dobio tri kule (Šuplja, Grozdanića i Gradska).

Od postanka Prijedor je bio u sastavu kadiluka Kostajničke bekije čije je središte bilo u Kozarcu. Tu je sjedište Prijedorske kapetanije od 1757, a koja je obuhvatala raniju Kamengradsku, Novsku i Kozaračku kapetaniju. Tu je i sjedište samostalnog kadiluka od sredine 18. st., a on je obuhvatao Kozarac, Omarsku, Ljubiju i Prijedor. Prijedorska tvrđava je popravljana 1768. Godine 1835, kada se ukidaju kapetanije, pa i Prijedorska, tvrđava ima 15 topova. Posada napušta tvrđavu 1851. Tvrđava je srušena 1890. kao nepotrebna, a od njenog kamena popločane su ulice u novom dijelu grada. Od 1873. Prijedor je povezan željeznicom sa Banja Lukom. U doba austrougarske uprave je središte kotara u Bihaćkom, a kasnije u Banjalučkom okrugu. Godine 1879. ima 818 kuća i 4.681 stanovnika, a 1910. ima 944 kuća sa 5.184 stanovnika (većina: 2.415 muslimana, 2.089 pravoslavnih, 588 katolika). Pored džamije, grad je imao pravoslavnu (1891) i katoličku crkvu (1896). U 20. st. dobija novu privrednu i stambenu infrastrukturu obilježenu industrijalizacijom. Intenzivniji razvoj nastaje nakon otvaranja željezničke pruge Bosanski Novi – Banja Luka.

Prijedor za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini

S okupacijom grada od vlasti Republike Srpske, Prijedor je nakon Srebrenice i Sarajeva mjesto najvećeg masovnog zločina nad civilnim stanovništvom u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata od 1992. do 1995. U prijedorskoj općini do sada je otkriveno preko 60 masovnih grobnica prijedorskih Bošnjaka i Hrvata, u kojima je do sada pronađeno otprilike 2.000 tijela, od kojih je približno 500 identificirano. Prognano je gotovo čitavo nesrpsko stanovništvo grada, a mnogi su završili u obližnjim logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje. Prema podacima Komisije za nestala lica procjenjuje se da je otprilike 4.100 Bošnjaka i Hrvata ubijeno na prostorima u i oko Prijedora. Najviše Hrvata ubijeno je u Ljubijskog regiji, samo u selu Briševu preko 70 hrvatskih civila je ubijeno u julu 1992. u akciji “Sanske brigade”, jedinica Vojske Republike Srpske.

VAKTIJA PRIJEDOR – PRIVREDA

U prijeratnom Prijedoru, najveći poslodavac bila je fabrika paprnih proizvoda Celpak čija su postrojenja dijelom demontirana a dijelom zastarjela. Pogon u cjelini danas stoji na prodaji. Osim Celpaka na području općine se nalazi najveći rudnik željezne rude Evrope, Ljubija. Fabrika namještaja Javor iz sklopa prijeratnog Šipada je preuzeta u privatno vlasništvo. Jedan od sadašnjih većih poslodavaca je trgovačka firma Janjoš u privatnom vlasništvu.

Vaktija Prijedor je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Srebrenik, Živinice vaktija, Gračanica vaktija, vaktija Gradačac, Banovići vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.