Vaktija Glamoč na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna. 

Vaktija Glamoč je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.

Kada vjernik stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme, a da bi znao tačno vrijeme on će pogledati namaska vremena na vaktiji.

VAKTIJA GLAMOČ – O GLAMOČU

Prostor Glamoča i glamočke općine obuhvaća tipičan krški kraj s dva markantna geomorfološka područja – prostranu ravan polja od oko 129 km2 površine i mnogo veće područje planinskih bila i krških visoravni od oko 867 km2. Četvrta po površini općina u BiH.

Glamočko polje je prostrana i dosta zatvorena krška ravnica koja se izdužila pravcem SZ-JI za oko 45 km. Polje je najšire, 12 km, u svom središnjemm dijelu na pravcu Glamoč – Podgreda. Najuže je između Vidimlija i Osoja gdje su se planinske strane, koje ga uokviruju, približile na samo 700 m.

Planine
Sa svih strana Glamočko polje je zatvoreno visokim krškim planinama koje se isdižu na 2006 m nad razinom mora i 1100 m nad razinom polja. Počevši od krajnjeg jugoistoka ove krške visoravni i planinska bila nadovezuju se jedna na drugu ovim redom: Cincar 2006, Malovan 1830, Kurljaj 1590, Vitorog 1910, Čardak 1604, Mliništa 1230, Riđuša 1361, Ovčar 1578, Bukovača 1651, Crni vrh 1359, Borovnjača 1040, Šator 1876, Staretina 1490, Čatrnja 1634, Golija 1890, Koričina 1172 i Krug 1297 metara. Ovaj planinski lanac odvaja Glamočko polje od doline Vrbasa, Plive, Sane i Unca, Grahovskog, Livanjskog i Kupreškog polja praveći od njega na taj način dosta zatvorenu i izoliranu cjelinu.

Hidrologija
Glamočkim poljijem teku ponornice Ribnik, Jaruga i dr. Osnovne hidrološke karakteristike ovog prostora u odnosu na susjedna mu područja su pomanjkanje vode, tipična krška hidrografska slika, prostrani planinski pašnjaci i veliki šumski kompleksi.

Voda, odnosno vodoopskrba predstavlja ograničavajući čimbenik u razvoju općine. Godišnja količina oborina je dovoljna za vodoopskrbu ali je problem to što je ona koncentrirana u zimskom periodu, dok ljeti nastupaju suše i redukcije opskrbe vodom.

Najveće jezero u glamočkoj općini je jezero Hrast površine 25.000 četvornih metara. Tu su još dva manja jezera: Šatorsko na Šator-planini površine 8.000 četvornih metara i jezero Busija – 4.000 četvornih metara.

Klima
U klimatskom pogledu cijeli glamočki kraj pripada planinskom krškom klimatu s kratkim, sušnim i svježim ljetom i veoma dugim, snježnim i surovim zimama. Proljetno i jesenje vrijeme ovdje vrlo kratko traju. Već od rujna javljaju se prvi snjegovi, koji formiraju dosta visoki snježni pokrivač, koji se otopi tek polovicom svibnja. Prosinac, siječanj i veljača uvijek imaju prosječnu temperaturu ispod nule. Ljeti prosječna temperatura rijetko kada prelazi 20°, a prosječno se kreće oko 15°. Prosječna godišnja temperatura iznosi 7,2° C. Nad glamočkim krajem tijekom godine padne prosječno iznad 1480 mm padalina, od čega u hladnijem dijelu godine više od četiri petine.

Promet
Grad i općinu s ostatkom Bosne i Hercegovine povezuju magistralna cesta M15 (Kozarska Dubica-Tomislavgrad) i županijska cesta R-408 (Drvar-Glamoč). Glamoč je uz tradicijsku cestu Livno – Mlinište, koja vodi preko prijevoja Mlinište.

Četiri kilometra sjeverno od grada u sastavu vojarne nalazi se zračna pista Suhopolje.

VAKTIJA GLAMOČ – HISTORIJA

Podrijetlo naziva grada nije sigurno. Ime grada vjerojatno potječe od ilirske riječi delma što znači ovca. Grad je prvotno nazvan Delmoč, zatim Dlamoč da bi na koncu postao Glamoč. Prema ovome ovaj je prostor označavao kraj stočara odnosno područje pogodno za uzgoj ovaca.

Prema drugoj teoriji naziv potječe od riječi glama što označava stijenu.

Osmanska vlast

Zlatno doba kršćanstva i hrvatstva potrajalo je u Glamoču sve do pada grada pod tursku vlast. Tada je propala župa, nestao srednjovjekovni grad, franjevački samostan na Radasliji. Nije poznato kada su Osmanlije osvojile Glamoč. Dolaskom Turaka srednjovjekovni Glamoč je uništen i stoga je izgubio svoje nekadašnje značenje te postaje samo pogranično naselje Turske carevine. Turci podižu svoje naselje nepoznate godine, a neko je vrijeme nosilo naziv Biograd. Vrlo stara glamočka župa propala je nakon pada Glamoča pod tursku vlast, vjerojatno nakon 1500. godine. Crkva sv. Katarine pretvorena je u džamiju. Franjevački samostan postojao je do 15. stoljeća. Tvrđavu Tabiju spalio je Gazi Husrev-beg. Na srušenim zidinama Osmanlije su podigli novu tvrđavu s kulom. Turski putopisac Evlija Čelebija opisao je Glamoč kao “mjesto u kutu, nikom na putu”. Do 1537. godine Glamoč je pripadao Bosanskom sandžaku, vilajetu i kadiluku Neretva, čije je sjedište bilo u Konjicu. Glamoč se nalazio u nahiji Dlamoč ili Belgrad, koja se prvi put spominje 1516. godine kao vlaška nahija u kadiluku Neretvi. Godine 1550. i 1574. nahija Glamoč se spominje u Skradinskom kadiluku, koji je 1537. ušao u sastav Kliškog sandžaka. U sastavu tog kadiluka ostala je do kraja 17. stoljeća. Središte nahije bio je Glamoč u kome je kliški namjesnik Malkoč-beg sredinom 16. stoljeća podigao džamiju. Poslije gubitka Klisa 1648. godine i dijela teritorija Kliškog sandžaka preostale nahije koje su bile u osmanskom posjedu postale su dio Livanjskog kadiluka. Turci su na ostacima srednjovjekovnog grada podigli novo naselje koje nazivaju Biograd (Belgradčik). Za vrijeme osmanske vlasti gradom je upravljao dizdar, a od 1624., kada Glamoč postaje kapetanijom, gradom upravlja kapetan. Glamočki kapetani su bili iz obitelji Ćirić, a zatim iz obitelji Jakirlić. Sjedište glamočkih kapetana bilo je u glamočkoj tvrđavi sve do 1835. godine. Prvi poznati kapetan Glamoča bio je Mustafa, koji se javlja u povijesnim izvorima 1719. i 1730. godine. Iz obitelji Jakirlić poznati su kapetani Ahmed- kapetan i njegov sin Ejub, koji ga je naslijedio prije 1789. i bio na tom položaju do 1789. godine. U povijesnimm izvorima Ibrahim-beg kao kapetan spominje se 1814., a Hasan-kapetan 1818. godine, kao, vjerojatno, posljednji kapetan Glamoča. Godine 1778. zabilježeno je da je habsburška vojska prodrla u blizinu grada, ali ga nije osvojila.

Vaktija Glamoč je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Srebrenik, Živinice vaktija, Gračanica vaktija, vaktija Gradačac, Banovići vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.

Koliko je koristan ovaj sadržaj?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!