back to top

Vaktija Mrkonjić Grad na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna. 

Vaktija Mrkonjić Grad je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.

Kada vjernik stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme, a da bi znao tačno vrijeme on će pogledati namaska vremena na vaktiji.

VAKTIJA MRKONJIĆ GRAD – HISTORIJA

Kroz svoju je historiju grad promijenio nekoliko imena: Gornje Kloke, Novo Jajce (Jenidži Jajce), Varcarev Vakuf, pa Varcar Vakuf i na kraju Mrkonjić Grad. Posljednji je put službeno promijenio ime 1924. godine u Mrkonjić-Grad, kao spomen na kralja Petra I. Karađorđevića i njegovo četovanje pod hajdučkim pseudonimom Petar Mrkonjić u ustanku 1875-1878. na granici Bosne i Like, u Crnim Potocima.

Prvobitno naselje razvilo se u podnožju planina Lisine i Okrugle na putnoj komunikaciji između Bihaća i srednje Bosne, između dva značajna grada, Jajca i Ključa.

Ilirsko i rimsko doba
Šire područje Crne Rijeke ukazuje na naseljenost od najstarijih ilirskih vremena kada su ovo područje naseljavali pripadnici plemena Mezeji u okviru svoje manje župe. Očuvani su nalazi iz prahistorije, mnogobrojne gradine (Bjelajce, Magaljdol, Majdan, Trijebovo, Podrašnica, Donja Pecka i dr).

Po dolasku, Rimljani su ovdje osnovali tri svoja manja naselja, isključivo radi prerade željeza, u Majdanu pod Sinjakovim, u samom Mrkonjić Gradu i u Bjelajcu. Potvrđeno je to iskopinama starog rudarstva i metalurgije. U Majdanu je otkopana i kasnoantička crkva sa tragovima naselja. Sva tri naselja su bila na cesti koja je vodila sa juga do sjevera, a u Bjelajcima je bila putna stanica, poznata po imenu Leusaba.

Novo doba
Sredinom 19. st. u gradu je djelovao kao kapelan mladi fratar Ivan Franjo Jukić, jedan od najpoznatijih bosanskih franjevaca. Tu je pokrenuo prvi bosanski književni časopis “Bosanski prijatelj” te osnovao prvu školu svjetovnog karaktera. Jukićevu školu prošao je i javni i kulturni djelatnik, Antun Knežević (1834-1889).

Austrougarska vlast donosi evropeizaciju zaogrnutu kolonijalnim okvirima. Grad je postao sjedište kotara, a po popisu iz 1879. ima 517 kuća sa 3.162 stanovnika, a 1910. 631 kuću sa 3.274 stanovnika (većina: 1.366 muslimana, 1.286 pravoslavnih, 612 katolika). Novi vodovod je urađen 1899. Grad ima sve elemente urbane i komunalne infrastrukture.

U Mrkonjić Gradu je održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a 26-27.novembra 1943. u kafani porodice Gašić. Ta je kuća proglašena nacionalnim spomenikom. Na prvom zasjedanju ZAVNOBiH donesena je čuvena Rezolucija koja govori o ravnopravnosti Srba, Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini. Muzej I zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja (ZAVNOBiH-a) u Mrkonjić-Gradu zajedno sa stalnom muzejskom postavkom i enterijerskom opremom proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Općini se 1963. godine pripojila općina Baraći.

VAKTIJA MRKONJIĆ GRAD – EKONOMIJA

Poljoprivredna zemljišta na teritoriji opštine zauzimaju 54,0% ukupne površine. Neobradivo poljoprivredno zemljište (pašnjaci) pokriva 20% ukupne površine opštine, a 80% obradivog zemljišta je u vlasništvu individualnih poljoprivrednih proizvođača. Kvalitet zemljišta, klimatski uslovi i tradicija govore da je grad Mrkonjić stočarski i poljoprivredni kraj.

Veoma značajan prirodni resurs predstavljaju šumske površine koje čine 44,0% ukupne površine opštine. Iako postoji značajna površina pod šumama, njihova struktura je nepovoljna. Ukupna površina pod šumama je 32.710 ha, u vlasništvu države i privatnog sektora. Državne šume čine oko 79,0% ili 25.957 ha površine i uglavnom su koncentrisane na području planina Ovčara, Dubičke gore (dio planine Manjače), Lisine i Dimitora. Privatne šume pokrivaju oko 21% ili 6.753 ha površine i prostiru se na skoro čitavoj teritoriji opštine.

Područje opštine Mrkonjić Grad karakteriše veliki broj rudnih i mineralnih resursa, ali sa veoma niskim stepenom iskorišćenosti. Samo su neki lokaliteti, posebno rudnici boksita, nešto bolje istraženi. Od rudnih bogatstava na području opštine eksploatišu se boksit, kvarc, bentonit i mermer.

Kada su u pitanju vodni resursi, osim vodotoka rijeka Vrbas, Sane i Crne Rijeke, postoji niz manjih vodotoka i izvora koji se prostiru na cijeloj teritoriji opštine.
Snabdijevanje vodom na području cijele opštine Mrkonjić Grad organizovano je putem gradskog vodovoda u gradu i preko većih lokalnih vodovoda. Ostala naselja se snabdijevaju vodom preko manjih lokalnih vodovoda sa izvora.

Opština Mrkonjić Grad se snabdijeva električnom energijom putem elektroenergetskog sistema iz Republike Srpske i Federacije. BiH, preko dva dalekovoda 110 KV iz HE Jajce, i trafostanice 110/20//10 KV koje se nalaze u Mrkonjić Gradu.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 1991. godine, opština Mrkonjić Grad imala je 27.379 stanovnika. Tokom rata došlo je do promjena u demografskoj slici općine u odnosu na 1991. godinu, pa se broj stanovnika smanjio.

S obzirom na prirodni priraštaj stanovništva i veći broj povratnika na područje opštine Mrkonjić Grad, procjenjuje se da trenutno ima oko 21.160 stanovnika.

Vaktija Mrkonjić Grad je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Srebrenik, Živinice vaktija, Gračanica vaktija, vaktija Gradačac, Banovići vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.

evaktija
Vaktija Mrkonjić Grad