Vaktija Bosanska Gradiška na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna.

Vaktija Bosanska Gradiška je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.

Kada vjernik stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme, a da bi znao tačno vrijeme on će pogledati namaska vremena na vaktiji.

vaktija bosanska gradiška
vaktija bosanska gradiška

VAKTIJA BOSANSKA GRADIŠKA – O BOSANSKOJ GRADIŠCI

Gradiška (prije Bosanska Gradiška) jest grad i naseljeno mjesto na sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine (u regiji Bosanska krajina). Zahvata Lijevče polje i Potkozarje, s površinom od 761,62 km2. Na sjeveru graniči s općinama Nova Gradiška i Novska u Hrvatskoj uz rijeku Savu u dužini od 40 km, na istoku graniči s općinom Srbac, na jugu najvećim dijelom s Laktašima i djelimično s Banjom Lukom, a na zapadu i jugozapadu s dubičkom i prijedorskom općinom.

VAKTIJA BOSANSKA GRADIŠKA – HISTORIJA

Gradiška se prema pisanim dokumentima, prvi put pominje prije nešto više od 700 godina i to pod nazivom Gradiški Brod. Međutim, život na prostorima sadašnjeg grada, u bližoj i široj okolini, datira još od prethistorijskog doba.

Gradiskia, Gradisthue, Gradiscia su nazivi na latinskom jeziku koji potiču iz Srednjeg vijeka. Nakon osnivanja Nove Gradiške (Noe Gradisca) 1784. godine, naziv Alt Gradisca ili Vtero Gradisca (Stara Gradiška) se upotrebljava za naselje na lijevoj obali Save, dok desna obala Save dobija ime Gradisca Turcicum (Turska Gradiška). Kasnije se ovaj grad naziva i Berbir po istoimenoj osmanskoj tvrđavi koja je tu sagrađena. Samo ime Gradiška podsjeća na neki grad, građenje, građevinu ili slično. Poznati osmanski putopisac iz 17. vijeka Evlija Čelebija, opisujući ovo mjesto u to vrijeme kaže da Gradiška na bosanskom jeziku znači mali grad. Austougarske vlasti uvode službeni naziv Bosanska Gradiška 1882. Godine.

Prethistorijsko doba

U prethistorijsko doba ovaj kraj je bio naseljen i prije dolaska Rimljana, a dokaz za to su arheološka nalazišta i brojni pronađeni predmeti. O bogatstvu ovog kraja šumskim blagom u prošlosti govore današnji nazivi brojnih sela i naselja: Liskovac, Dubrave, Topola, Lipovača, Kruškik, Brezik, Bukvik, Vrbaška, Vrbovljani, Dubovac i sl., dok drugi nazivi govore o čestim poplavama Save i njenih pritoka: Dolina, Polij, Liman, Čatrnja, Greda, Jame, Mokrice i dr. Nekadašnjim stanovnicima su šume služile za lov, a drvo im je bilo potrebno za gradnju građevina i utvrđenja, te čamaca i većih plovila. Sistematska istraživanja na ovom lokalitetu su započela krajem 19. vijeka, a Donja Dolina je najstarije i najpoznatije arheološko nalazište na ovom području. Donja Dolina je postala poznata širom Evrope zahvaljujući eminentnim austrijskim znanstvenicima češkog porijekla Franji Fijali i Ćiri Truhelki. Veliki drveni čamac iskopan je u jednom komadu, star 3.000 godina, kao i brojni drugi predmeti nađeni u grobnicama i sojnicama. Sve se ovo čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a dosta alata, oružja i posuđa iz Donje Doline nalazi se i u muzejima u Banjoj Luci i Gradišci.

Osmanlijsko doba

Historičari se slažu, da je između 1535. i 1537. godine Gradiška konačno mogla potpasti pod osmansku vlast. Osmanlije su se na ovim prostorima zadržale sve do austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine. Već 1532. godine osmanska vlast kod Kobaša uspostavlja mostobran za svoja daljnja osvajanja u pravcu sjevera. Stjepan Berislavić, krupni feudalac u to vrijeme prelazi na stranu Osmanlija i postaje osmanski vazal gdje nastavlja da vlada nad svojim posjedima, ali pod uvjetima da priznaje novu vlast i pomaže prilikom ratnih operacija. 1535. godine se navodi u jednom zapisu da je požeški župan Đuro Banfina imenovan za upravnika tvrđave Gradiška, koju je zatim utvrdio i naoružao i da se branio od Osmanlija. U tekstu se dalje navodi da je nešto kasnije tvrđava napadnuta te da su “Turci posla imali dok su je pridobili i od ljutosti sa zemljom sravnili.” Mada, prema nekim drugim izvorima Gradiška je te godine pala pod osmanlijsku vlast. Vojnu akciju je poveo bosanski sandžak-beg Gazi Husrev-beg 1535. godine gdje je također učestvovao i sultanov vazal Stjepan Berislavić. Tom prilikom je došlo do sukoba između njih, koji se završio bijegom Stjepana Berislavića. Nakon toga u kratko vrijeme čete Gazi Husrev-bega su zauzele njegove gradove Kobaš, Brod, Gradišku i druga mjesta, što znači da je Gradiška sa susjednim mjestima došla vjerovatno 1535. (definitivno 1537.) pod osmansku vlast. Narod se iz tih krajeva iseljavao u Hrvatsku, Sloveniju, a neki čak i u Austriju i Mađarsku. Od onih koji su ostali jedan znatan dio prihvata islam. Masovna islamizacija je bila dio društvenih procesa u Bosni toga doba, a na području Gradiške posebno je bila izražena na području Cernika[potrebna odrednica]. Zagrebački biskup Simun navodi da je u to vrijeme 40.000 katoličkih starosjedilaca primilo islam. Iz ovih podataka može se zaključiti da je stanovništvo prihvatilo novu vlast. Smatra se da je tome vjerovatno doprinjelo nasilje domaćih feudalaca prije dolaska Osmanlija, ali također i garancija Osmanlija za miran i siguran život. Seljaci su uživali u sigurnosti, bilo je više mira i reda nego ranije. Obaveze i davanja nisu bili tako teški kao ranije. Nije bilo pljački i pustošenja, nestalo je stalnih sukoba između domaćih feudalaca, sve dok Osmanlijsko carstvo nije počelo da slabi, negdje sredinom 17. vijeka.

Historijski dokumenti 1553. godine spominju Gradišku i u kontekstu, kad ju je upravitelj Siska Petar Erdedi spalio do temelja. Ovo isto su učinili 1600. godine i slavonski pljačkaši, braća Marko i Mato Lapsanović. 17. vijek je period kad je ratna aktivnost bila smanjena, a vjerska tolerancija bila veća. Ne treba zaboraviti da je Mehmed II (1451-1481), poslije zauzimanja Bosne, izdao ferman franjevcima Bosne Srebrene da mogu nesmetano obavljati vjerske aktivnosti. Prema izvještaju Tome Ivkovića iz 1630. godine franjevci iz Visokog, sasvim neometani od osmanskih vlasti, obavljaju crkvenu upravu u Gradišci, a fra Mirijan Marović navodi da 1665. godine u Gradišci pored muslimanskih ima i 200 kršćanskih kuća.

VAKTIJA BOSANSKA GRADIŠKA – GEOGRAFIJA

Na području grada živi oko 52.000 stanovnika, a u naseljenom mjesto oko 14.000. Grad ima 69 naseljenih mjesta i 53 mjesne zajednice. Najveća naseljena mjesta su Nova Topola, Gornji Podgradci, Orahova i Turjak. Cijelo područje grada je elektrificirano, a u završnoj fazi je telefonizacija seoskog područja. Sva sela su povezana sa središtem grada autobuskim linijama, a iz Gradiške se svakodnevno održavaju autobuske linije prema Banjoj Luci, Beogradu, Novom Sadu, Subotici, Sarajevu i drugim mjestima. Gradiška je udaljena od Banja Luke 50 km, te od Zagreba 130 km. Putnu mrežu čini 700 km lokalnih i regionalnnh puteva, te 90 km magistralnih puteva, koji preko Gradiške vode prema istočnom djelu Bosne i Hercegovine i Banjoj Luci, a na sjever prema Srednjoj i Zapadnoj Evropi. U Gradišci se nalazi i jedan od najznačajnijih međunarodnih graničnih prijelaza u Bosni i Hercegovini za putnički i teretni saobraćaj.

Pored rijeke Save, koja je u ovom području plovna, ovaj kraj je bogat i brdskim rijekama, od kojih su najveće Vrbaška, Jablanica, Jurkovica i Lubina.

Gradiška je smještena na nadmorskoj visini od 92 m, plodna lijevčanska ravnica je na prosječnoj nadmorskoj visini od 110 m, a pojedina sela u brdskom području i do 300 m.

Povoljni klimatski kontinentalni uslovi i geografski položaj, veliko šumsko bogatstvo planine Kozare i Prosare, plodno Lijevče polje i dijelovi Posavine, pogodno brežuljkasto obradivo zemljište, nalazišta kamena dijabaza, bogato nalazište mermera u Prosari, plovnost rijeke Save i druge pogodnosti, uticale su na razvoj brojnih oblasti privređivanja, a prvenstveno primarne poljoprivredne proizvodnje, prehrambene i drvne industrije kao i drugih privrednih grana.

Vaktija Bosanska Dubica  je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Srebrenik, Živinice vaktija, Gračanica vaktija, vaktija Gradačac, Banovići vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.

Koliko je koristan ovaj sadržaj?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!