Vaktija Ljubuški na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna. 

Vaktija Ljubuški je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.

Kada vjernik stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme, a da bi znao tačno vrijeme on će pogledati namaska vremena na vaktiji.

VAKTIJA LJUBUŠKI – O LJUBUŠKOM

Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini. Grad je smješten s lijeve strane obale Trebižata, rijeci na kojoj se nalaze brojni slapovi od kojih su najpoznatiji Kravica i Koćuša.

Pored svojih prirodnih ljepota Ljubuški je također poznat po velikoj kulturnoj i povijesnoj baštini.

Na raznim lokalitetima mogu se naći ostaci iz gotovo svakog razdoblja ljudske povijesti, od kojih vrijedi izdvojiti: starorimski logor u Gračinama, Humačku ploču, Stari grad Ljubuški, te stećke na nekropolama u Studencima i Bijači te Zvirićima.

Na športskoj razini su prije svega zapaženi uspjesi rukometnog kluba HRK Izviđač.

VAKTIJA LJUBUŠKI – GEOGRAFIJA

Klima
klima je umjerena mediteranska s 2.300 suncanih sati tijekom godine.

Položaj
ljubuski se nalazi u samom zapadu hercegovine uz granicu republike hrvatske. Susjedne opcine su citluk na istoku i grude na zapadu te gradovi siroki brijeg na sjeveru i capljina prema jugu, te s hrvatske strane metkovic i vrgorac na zapadu. Grad ljubuski se nalazi na znacajnim prometnicama prema mostaru (36 km), makarskoj (55 km), splitu (120 km), dubrovniku (130 km) i sarajevu (170 km).

U prijasnje doba je ljubuski takoer bio i upravno srediste zapadne hercegovine, no taj status je izgubio povlacenjem novih zupanijskih granica sredonim 1990-ih. [nedostaje izvor] u okviru danasnje zapadnohercegovacke zupanije se ljubuski nalazi na njenom juznom kraju, dok je ulogu centra i sredista preuzeo siroki brijeg.

Podrucje grada pokriva povrsinu od 292,7 km2, a podrucje grada se prostire od vrha buturovice u ljubusko polje prema trebizatu.

VAKTIJA LJUBUŠKI – HISTORIJA

Prema narodnoj tradiciji herceg stjepan vukcic kosaca je poceo graditi grad ljubuski u cast svoje zene ljubuse po kojoj je kako legedna kaze i grad dobio ime. U pisanim izvorima naziv grada se prvi put spominje 1435. Godine pod imenom lubussa. Tek u drugoj polovini 19. Stoljeca ljubuski se na kartama i planovima biljezi svojim danasnjim imenom. U novije vrijeme su u dubrovackom arhivu pronaeni stariji spisi koji spominju crkvu i samostan u ljubuskom, 15. Veljace 1435. Godine.

Podrucje ljubuskog kako svjedoce i brojni povijesni ostaci bilo je vrlo pozeljno mjesto za naseljavanje jos od davnih vremena. Prvi stanovnici za koje znamo na podrucju ljubuskog bili su iliri- daorsoni/daorsi koji su se naselili u dolini trebizata. Daorse su kasnije protjerali ratoborni ardijejci i delmati, koji su kratak period bili naseljeni u zapadnom dijelu ljubuskog. Brojni ostaci pokazuju nam kako se buran i aktivan zivot odvijao u vrijeme ilirskog doba. Kamene gomile kojih u ljubuskom zacijelo ima vise od 1000 sluzili su uglavnom kao nadgrobni spomenici uglednijim pripadnicima ilirskih rodova. Pad ilirskih plemena i dolazak rimljana na podrucje ljubuskog korjenito je izmijenilo etnolosku, topografsku i gospodarsku sliku.

Svjedoci te promjene su i dva naselja iz rimskog doba: bigeste (u radisicima i na humcu ) i pagus scunasticus (vjerojatno na mostarskim vratima). Naselje bigeste je prvotno bila putna postaja zatim rimski vojni logor ciji su ostaci iskopani na lokalitetu gracine na humcu. Pagus scunasticus bilo je veteransko naselje (otpustenih rimskih vojnika ) o cemu nam svjedoce dvije natpisne kamene ploce koje su pronaene na lokalitetu zorbinovac. Brojni kameni natpisi, najcesce nadgrobni, koji govore o vojnim postrojbama u kojima su sluzili aktivni i isluzeni vojnici cuvaju se u franjevackom muzeju na humcu. Poslije rimljana na podrucje ljubuskog u vii. Stoljecu prodiru hrvati. Zbog oskudnih ostataka iz tog razdoblja mozemo reci kako je ljubuski kraj poceo gospodarski i kulturno nazadovati.

Godine 1884. Kulturno osvijesteni franjevci predvoeni fra anelom nuicem po uzoru na brojne europske muzeje utemeljili su svoj muzej na humcu pored ljubuskog. Muzej na humcu je ujedno i najstariji muzej u bih. Takoer, vazno je napomenuti da se uz muzej u samostanu na humcu smjestila bogata knjiznica koja danas broji preko 20 000 naslova iz razdoblja od 16. Do 19. St. I obuhvaca gotovo sva podrucja prirodnih i drustvenih znanosti.

Jedan od rijetkih ostataka i jedan od najznacajnijih je svakako glasovita humacka ploca, natpis na starohrvatskoj cirilici iz 12. Stoljeca. Natpis govori o gradnji crkve sv. Mihovila zupi nepoznatog imena. Najbrojniji srednjovjekovni spomenici u ljubuskom zasigurno su stecci. Na 45 mjesta u ljubuskom evidentirano je oko 600 stecaka. Poznati arheolog radoslav dodig navodi brojku od 617 stecaka. Ipak ono po cemu je ljubuski najpoznatiji je srednjovjekovna kula na vrhu brda butorovice iznad ljubuskog koja je 2004 godine proglasena nacionalnim spomenikom kulture. Narodna predaja pripisuje njenu gradnju hercegu stjepanu vukcicu kosaci, premda je starija od njega. Kada su turci 1472. Godine osvojili ljubuski dogradili su bedeme oko kule, sagradili nastambe za momcad i sagradili dzamiju 1558. Godine.

Vaktija Ljubuški je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Srebrenik, Živinice vaktija, Gračanica vaktija, vaktija Gradačac, Banovići vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.