back to top

Vaktija Bosanski Novi na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna. 

Vaktija Bosanski Novi je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.

Kada vjernik stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme, a da bi znao tačno vrijeme on će pogledati namaska vremena na vaktiji.

VAKTIJA BOSANSKI NOVI – HISTORIJA

Grad se prvi put u dokumentima pominje 1217. godine, mada se historičari priklanjaju mišljenju da je grad osnovan 1280. godine.

Ilirsko i rimsko doba
Šire područje grada bilo je naseljeno još u antičko doba o čemu svjedoče Arheološko nalazište Gornji Rakani i Arheološko nalazište Blagaj (Japra). Naseljavali su ga ilirsko pleme Mezeji. Bilo je bogato rudnim blagom (željezo, bakar, cink i dr.). što je usmjerilo razvitak. Otvoreni su rudarski kopovi i talionice. Dolaskom Rimljana za ovo područje nastaje zlatni vijek rudarske i metalurgijske djelatnosti. Odavde su se željezom snabdijevale tvornice oružja. Uz topioničke pogone nastaju i naselja sa pretežno stranom radnom snagom. Proizvodnja se nastavila i u vrijeme Istočnih Gota, a naročito u vrijeme bizantijske vlasti. Iz tog perioda je i velika hrišćanska bazilika

Osmansko doba

Osvajanjem Novog Osmanlije su ovo utvrđenje pretvorili u važnu vojnu bazu za dalji prodor ka Beču. Izgrađen je most preko rijeke Une, a grad je vrlo brzo naseljen muslimanskim stanovništvom. Grad je ostao pod osmanlijskom vlašću sve do 1687, kada ga je zauzela banska vojska Petra Erdedija. Muslimansko stanovništvo prebjeglo je preko Une u Bosnu i na prostoru ade Jelenice, danas gradski kvart Stari Grad, izgradilo tvrđavu od balvana i nasipa na prostoru od hotela “Una” do gradskog muzeja. Godine 1726. počelo je zidanje novog utvrđenja od tesanog, kvalitetnog kamena tako da je po njegovom završetku bio gotovo neosvojiv za ondašnja napadna dejstva i oružja. Prema postojećim skicama tvrđava Turski Novi imala je zidove visoke 7 m, jarak širok 6 m, a dubok 3 m, bila je dugačka 200 m, široka 150 m, te imala 5 bastiona (tabija) i dvije kapikule (ulazne kule).

U tvrđavu se ulazilo preko dva mosta, lančanika, a jarkom oko tvrđave tekla je voda iz Une. Osvojena je samo jedanput 1788, poslije mnogih juriša i duge opsade dvadesetostruko jače vojske austrijskog feldmaršala Ernesta Gideona Laudona, zahvaljujući velikoj premoći u ljudstvu i artiljerijskim oruđima. Poslije toga granica se ipak stabilizovala na Uni tako da su Osmanlije ostale u Novom sve do 1878.

Godine 1878. prema odluci Berlinskog kongresa Novi je zajedno s ostatkom Bosne i Hercegovine pripao Austro-Ugarskoj. Okupacijske vlasti su 1894. do temelja porušile novsku tvrđavu, a njen materijal ugrađen je u razne javne i privatne objekte. Sljedeće godine Novi je dobio ime Bosanski Novi, koje je nosio sve do 1992. Dvojni naziv Bosanski Novi / Novi Grad, prema odluci Izborne komisije Bosne i Hercegovine, upotrebljavao se do 2011. kada je Ustavni sud Bosne i Hercegovine naredio promjenu izbornog zakona da bude u skladu s Zakonom o teritorijalnog organizaciji Republike Srpske, te se otada koristi zvanični naziv Novi Grad.

VAKTIJA BOSANSKI NOVI – GEOGRAFIJA

Smješten je na ušću rijeke Sane u Unu, na važnoj raskrsnici puteva iz Panonske nizije prema planinsko-kotlinskoj oblasti Dinarskog planinskog sistema. Leži na neznatno sjevernije od 45° sjeverne geografske širine, na nadmorskoj visini od 122 metra. Grad je smješten na desnoj obali Une i na obje strane rijeke Sane, odnosno na dvije geomorfološke cjeline: u aluvijalnim dolinama Une i Sane i brežuljkastim padinama Grmeča i Kozare.

Bio je jedna od važnijih raskrsnica cestovnog i željezničkog saobraćaja u Pounju u bivšoj Jugoslaviji. Radi svog geostrateškog značaja područje je bilo naseljavano od prethistorije do danas. Prvo je bio na granici srednjovjekovne Bosne i Ugarske, kasnije Osmanskog i Austro-Ugarskog carstva, a danas na granici Bosne i Hercegovine prema Republici Hrvatskoj.

Površina urbanog područja grada iznosi 13,31 km2, a ukupna površina katastarske općine 26,5 km2.[nedostaje referenca] Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine,[5] površina općine Bosanski Novi 1985. iznosila je 554 km2. Na sjeverozapadu, graniči tokom rijeke Une s Hrvatskom, a na jugu i jugozapadu sa seoskim naseljima Rudice, Čađavica i Crna Rijeka. Na istočnoj strani sa selima Maslovare, Blagaj, Suhača, Hozići, Donji Agići (Čelopek), Gornji Agići, Japra i Blagaj Rijeka, a na sjeveru sa selima Poljavnice i Mazić.

Vaktija Bosanski Novi je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Srebrenik, Živinice vaktija, Gračanica vaktija, vaktija Gradačac, Banovići vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.

evaktija
Vaktija Bosanski Novi