back to top

Vaktija Sjenica na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna. 

Vaktija Sjenica je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.

Kada vjernik stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme, a da bi znao tačno vrijeme on će pogledati namaska vremena na vaktiji.

VAKTIJA SJENICA – HISTORIJA

Sjenica je stara naseobina, prvi put se spominje 1253. godine kao mjesto na dubrovačkom putu, gdje su pristajali i plaćali carinu dubrovački trgovci. Vijekovima se u Sjenici trgovalo stokom i stočnim proizvodima. U osmansko doba Sjenica je bila dobro utvrđena kasaba i značajna trgovačka i karavanska stanica. Osmanlije su, na uzvišenom dijelu podigli utvrđenje Grad koje je kasnije porušeno. U blizini utvrđenja bila je čaršija sa dućanima i kućama od brvana i dasaka. U 16. i 17. vijeku Sjenica se spominje kao stanica na trgovačkom putu Dubrovnik-Novi Pazar.

Zbog svog strateškog, vojnog i političkog značaja u 19. vijeku Sjenica se od samog početka ovog vijeka smatra važnom strategijskom tačkom, pa su prema njoj bile usmjeravane vojne operacije i u I srpskom ustanku kojima je rukovodio Karađorđe. Po jednom zapisu iz 1809. godine ” Karađorđe osvoji Sjenicu, poruši grad i izgna Turke” (K.Kostić, Naši gradovi na jugu, Beograd 1922, str. 64-65). Po zapisima iz 1809. godine Karađorđevi ustanici su boravili u Sjenici gdje su počinili genocid nad domaćim stanovništvom. Poklano je od 2500 do 3000 Bošnjaka u tom malom gradu [1]. Sjenica im je bila usputna stanica na putu k Novom Pazaru i Rogozni. Karađorđe je potom obustavio ratovanje u Sandžaku i povukao se u Šumadiju. Nema podataka da li je bilo neke graditeljske aktivnosti poslije razaranja Sjenice, ali je poznato da je 1821. obnovljena tvrđava i opremljena sa šest topova.

Uskoro je uslijedio novi talas nemira u ovom kraju, vezan za pokret otpora radikalnim reformama Sultana Mahmuda II (1809-1839). Ukidanje janičara i zavođenje regularne vojske (nizama) izazvalo je širom carstva otpore, što se odrazilo i na feudalce u Bosni i Albaniji. Počev od 1831. godine kada su Bosanci predvođeni Huseinom-kapetanom Gradaščevićem ( u narodu zvanim Zmaj od Bosne) krenuli u direktan okršaj sa sultanovom vojskom na Kosovu, u narednim godinama sve do slamanja otpora 1850. godine od strane Omer-paše Latasa, bosansko pobunjeničko plemstvo je stajalo na putu Porti da sprovede zacrtane reforme. Sjenica je tada bila u sastavu Bosanskog sandžaka kao nahija Stari Vlah. Kroz Sjenicu je tada prolazio put koji je preko Nove Varoši i Priboja vezivao Bosanski pašaluk sa ostalim dijelovima Osmanskog carstva, tzv. carskim drumom. Ovim putem prošla je kroz Sjenicu bosanska vojska na čelu sa Huseinom Kapetanom Gradaščevićem, pozdravljena ispaljivanjem topovske salve iz topova sa tvrđave, a na isti način pozdravljena je i pobjeda ustanika na povratku. Za bosanskom vojskom, koja nije znala pravilno da iskoristi pobjedu već je došlo do rasula pri povratku prema Bosni, nastupala je sultanova vojska sa zadatkom da smiri Bosnu. Sjenički kraj je tada stradao zbog svoje podrške ustanicima.

Koliko je Sjenica postradala i osiromašila u svim tim ratnim pohodima govori opis Anri Bue-a iz 1836. godine, koji Sjenicu naziva selom od 150 kuća-brvnara, daskama pokrivenim. Ostalo je zabilježeno da je stanovništvo bilo većinom bošnjačko i da je ta mala Sjenica, s obzirom da je bila na važnom drumu imala poštu. Za poređenje o padu broja stanovnika treba navesti podatke putopisca Baron Božura (kraj 18. vijeka) po kome varošica Sjenica, koju je branila četvrtasta tvrđava ima 3000-4000 stanovnika, i zapis Anri Pokolje (sam početak 19.veka) koji je u svom opisu naveo 700 kuća i čak 9 džamija.

VAKTIJA SJENICA – GEOGRAFIJA

Sjenica se nalazi u jugo-zapadnom dijelu Srbije, na nadmorskoj visini 1000-1030m, u sjeničkoj kotlini na desnoj strani rijeke Uvac i obalama riječice Grabovice i predstavlja sjedište poznatog stočarskog kraja Pešterske visoravni. Sjenica je sjedište po površini jedna od najvećih općina u Sandžaku.Nalazi se na poprečnom putu Raška-Novi Pazar-Sjenica-Nova Varoš koji spaja Ibarsku magistralu sa Zlatiborskom magistralom pa ima dobre saobraćajne veze sa Prijepoljem, Novim Pazarom, Ivanjicom i Novom Varoši.

Dobila je naziv po obilju trave-sijena, koja je u okolini Sjenice kosi i po tri puta godišnje, Sjenica na staroslavenskom znači “Zemlja sijena”.

Čitavo područje Sjeničko-pešterske visoravni je planinskog karaktera. Iako riječ visoravan asocira na određen pojam prostora sa izvesnom crtom monotonije, morfologija Sjeničko-pešterske visoravni sa svojim planinama i rijekama , vodopadima i slapovima , pećinama i jamama, klisurama i kanjonima, vrelima i ponornicama, vrtačama, škrapama, uvalama, poljima, močvarama i jezerima, šumama i pašnjacima predstavlja iznenađenje ne samo za onoga ko se po prvi put upoznaje sa ovim krajem, već i za dugogodišnje istraživače, kojima svaki novi boravak na Pešteri donosi nova saznanja, uzbuđenja i emocije. U okolini Sjenice nalaze se planine: Jadovnik (1734m), Zlatar (1627m), Ozren (1680m), Giljeva (1617m), Žilidar (1616m), Javor (1520m) i Golija(1833m). Ima dosta smučarskih terena, a na Radišića brdu, igrađen je moderan ski-lift.

Vaktija Sjenica je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Srebrenik, Živinice vaktija, Gračanica vaktija, vaktija Gradačac, Banovići vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.

evaktija
Evaktija App Banner