Vaktija Prozor na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna.
Vaktija Prozor je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.
Kada vjernik stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme, a da bi znao tačno vrijeme on će pogledati namaska vremena na vaktiji.
VAKTIJA PROZOR – O PROZORU
Prozor je otvor na zgradi ili kući, obično na zidu, ali može biti i krovni. Namjena mu je da propusti svjetlost (služi da se prostorijama obezbijedi dovoljna količina prirodnog svjetla tokom dana) i da se vrši provjetravanje zatvorenog prostora kroz njega. Dio prozora prozirna je površina kroz koju svjetlost može proći.
Prozori mogu biti otvorivi, neotvorivi (fiksni) i slijepi. Ovi prvi sastoje se od okvira (rama) i krila, kod ovih drugih postoji samo okvir koji je zastakljen, a treći pojam označava prozore koji su zazidani, ali se vide na fasadi ili u unutrašnjosti zgrade. Prozor se, u savremenom građevinarstvu, zastakljuje staklom (jednoslojnim ili višeslojnim), kao i drugim (polu)providim materijalima (naprimjer, polikarbonatnom plastikom). U prošlosti su se prozori na kućama “zastakljivali” tankim kožama, jer je staklo bilo skupo i nedostupno. Staklo se koristilo samo na dvorcima ili crkvama (gdje je obično ugrađivano u vidu vitraja).
Prema broju krila, prozori se dijele na jednokrilne, dvokrilne, trokrilne itd. Krila mogu biti jednostruka, dupla i dvostruka (krilo na krilo). Savremeni prozori najčešće su s jednostrukim krilima, ali su krila i okviri profilirani tako da omoguće odlično zaptivanje, kako zahvaljujući svom obliku, tako i zahvaljujući zaptivkama od gume ili EPDM. Krila mogu biti obrtna ili klizna.
Materijal za izradu okvira i krila može biti drvo, plastika (obično PVC) ili metal (obično aluminij ili čelik), a da bi se zadovoljili savremeni zahtjevi građevinske fizike i arhitektonskog oblikovanja, prave se i od kompozitnih profila (naprimjer, kombinacije metala i drveta).
Uz osnovne dijelove prozora, za njihovu konstrukciju (kod otvorivih) neophodan je i okov, gdje spadaju šarke i mehanizam za zatvaranje. Prozori mogu imati i dodatne dijelove: vanjske i unutrašnje roletne, kapke (žaluzine), sjenila i sl.
VAKTIJA PROZOR – HISTORIJA
Prozor se prvi put spominje 11. kolovoza 1366. godine kada je bosanski ban Tvrtko “pod Prozorom u Rami” izdao povelju Vuku Hrvatiniću kojom mu poklanja cijelu Plivu s gradom Sokolom za zasluge stečene u ratu. U Prozoru su dva puta boravili dubrovački izaslanici: prvi put 13. veljače 1433. godine o čemu izvješćuju i svoga kneza, a drugi put 1434. godine kad ih je primio sam banTvrtko II. koji je tada boravio u Prozoru. Prilikom osvajanja Bosne 1463. godine Turci su osvojili i Ramu, ali ju je mađarski kralj Matija Korvin, djelomično oslobođenu, darovao u prosincu 1463. godine Vladislavu, sinu Hercega Stjepana, zajedno s gradom Prozorom i još nekim susjednim župama kao znak priznanja za njegovo sudjelovanje u borbi s Turcima oko Jajca.
Rama je konačno pala pod Turke 1482. godine kada je pala i Hercegovina. Najprije je bila pod livanjskim, a zatim pod kliškim sandžakom. Kad je Klis oslobođen, Rama je postala dio bosanskog sandžaka. O padu bosanskih utvrda vežu se brojne legende od kojih neke govore o izdaji. Jedna takva legenda govori i o izdaji prozorske utvrde:
“Silni sultan Fatih Muhamed II. navali na Bosnu osvojiti ju. Gradovi su padali jedan za drugim. Nestalo je Bosne ponosne. Prozor je najdulje očuvao svoju slobodu. Šest godina osvajao ga je veliki sultan Fatih. Ostavili su mnogi Turci kosti pod Prozorom. I danas puna njihovih grobova, okolina Prozora svjedoči o srčanosti branitelja.
Turci navaljuju, ali se Prozor ne daje. I sam Bog zna bi li ikad sultan Fatih zauzeo prozorski grad da nije bilo neke starice iz porodice Dedića. Poruči ta baba silnom sultanu da će još mnogo glava Turci ostaviti pod Prozorom, a ako nju posluša ona će ga savjetovati kako će Prozor lako osvojiti. Obraduje se poruci sultan. Pozove odmah staricu preda se. Dođe baba pred sultana pa mu se previja. Obeća babi bogatu nagradu ako uspije zauzeti Prozor i okolicu Rame. Ponuđena nagrada razveseli babu i stane ona kazivati sultanu tajne: ‘Uzmi, svjetli care, najvatrenijeg konja trogodišnjaka što imaš u svojoj vojsci, hrani ga tjedan dana najboljom zobi. Vode mu ne daj nipošto. Osmog ga dana dovedi Bijeloj vodi. Pazi gdje konj kopitom zagrebe zemlju tamo je pod zemljom voda koju si Prozorčani dovode u grad. Presjeci im vodu i kad ih žeđ bude morila sami će ti se predati u ruke, svijetli care.’ Ispuni obećanje sultan. Nadari babu zlatnim dukatima i učini kako ga je savjetovala. Konj stvarno nađe vodu pod zemljom, sultan je odvrati od grada i nesretne branitelje stane mučiti ljuta žeđ. Žeđu izmučeni predaju se posustali branitelji. Jedino se kraljica koja je u gradu stanovala nije željela predati u ruke okrutnom sultanu. Uze dva svoja malena sina u naručje i s visoke se kule baci u potok koji je oko grada tekao. Narod u spomen na nju potok nazove Kraljevac. Svježa je to i čista kao suza voda.
Od koljena babe izdajice nitko sretan nije bio, na njenu porodicu udareno je i crkveno proklestvo, a od njih ni danas nitko ne može postati svećenikom jer oproštaja izdajici domovine nema!” (M. Topić, Ramske starine, Rama-Sarajevo, 2005., str. 284.).
U bosanskom vilajetu sarajevski mulaluk dijelio se na visočku, fojničku, konjičku i prozorsku nahiju. Tako je u Prozoru sjedio naib sarajevskog mule. Prozor je za vrijeme Bajazida II. (1481. – 1512.) proglašen kasabom i u njemu je kao i u drugim kasabama na sultanovu zapovijed podignuta džamija o državnom trošku.
Od 1626. godine Rama i grad Prozor pripadaju kliškom sandžaku. U Rami je boravio sandžakov kapetan i kadija. Godine 1641. spominje se kadiluk Prozor.
Vaktija Prozor je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Srebrenik, Živinice vaktija, Gračanica vaktija, vaktija Gradačac, Banovići vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.
