Vaktija Prijepolje na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna. 

Vaktija Prijepolje je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.

Kada vjernik stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme, a da bi znao tačno vrijeme on će pogledati namaska vremena na vaktiji.

VAKTIJA PRIJEPOLJE – HISTORIJA

U historijskim dokumentima je zabilježeno da je Prijepolje nastalo kao trgovačko središte – pijaca manastira Mileševa. Srednjovijekovna manastirska imanja, koja su imala velike poljoprivredne posjede, imala su i svoja trgovišta u kojima je vršena razmjena ili kupoprodaja roba. Trg Prijepolje (u pisanim izvorima iz Srednjeg vijeka prepoznatljiv po nazivima: Prepolie, Pripolle, Priepoglie, Prepoyle, Pripogle) smješten je istočno od rijeke Drine, sa desne strane rijeke Lim, na samom ušću rijeke Mileševke u rijeku Lim. To je prostor prometnog dubrovačkog puta koji je prolazio u unutrašnjost Srbije. Naziv naselja, očuvane informacije iz novijeg doba o praćenju razvoja grada na obje strane rijeke i narodna tradicija o porijeklu njegovog imena, daju prostor za pretpostavku o razvojnom pomjeranju mjesta naselja u njegovoj historiji (prije – polje). Ovu pretpostavku teško je vezivati baš za srednjovjekovni period.

U početku Prijepolje je važna karavanska stanica u Polimlju koja zahvaljujući svom položaju, vremenom prerasta u najvažnije urbano naselje Polimlja. Tu je često nova grupa ponosnika prihvatala transportovanu robu i dalje je prenosila do mjesta odredišta. Iz Prijepolja su polazili karavani za Trgovište, Sjenicu, Novo Brdo (Kosovo), Peć i dalje na Carigradski drum.

Prijepolje se prvi put javlja u pisanim izvorima 1343. godine i to u ugovoru o prevozu 100 tovara soli. Tako je ovaj grad zabilježen kao trg manastira Mileševe, a od 1370-tih preuzima mjesto susjednog Brskova na rijeci Tari, koje počinje da slabi i postaje najznačajnije mjesto u širem području. Pripajanjem ovog područja Bosanskom kraljevstvu 1373. godine nije smetalo daljem razvoju Prijepolja. 26. oktobra 1377. godine, bosanski kralj Tvrtko I je okrunjen za kralja Srba, Bosne i primorja i zapadnih zemalja, u manastiru Mileševa. Nakon upućivanja na Tvrtkovo krunisanje u Mileševi, uslijedila je kartografska referenca na Prijepolje u “Regno della Servia detta altrimentri Rascia” Giacoma Cantellija da Vignola, kartografa vojvode od Modene, 1689. godine. Područjem Prijepolja upravljao je plemićki i vlastelinski rod Kosača. Na području Prijepolja živjeli su Vlasi Drobnjaci. Godine 1423. pomenut je Radivoj Bižić, Vlah Drobnjak iz Prijepolja.

U 15. stoljeću, grad i njegova okolina došli su pod kontrolom Osmanlijskog carstva, te su bili dio Novopazarskog sandžaka. Mnoge zgrade su u to vrijeme bile podignute u Prijepolju i u sadašnjoj općini. Poznati turski putopisac Evlija Čelebija opisuje Gornje i Donje Prijepolje, Ibrahim-pašinu džamiju (sagrađenu u gradu 1572.) ili onu u selu Hisardžik, (koja je jedna od najstarijih na ovom području i u kojoj se čuva primjerak rukopisa iz Kurana). On također spominje Sahat-kulu u Prijepolju koja je izgrađena u 17. vijeku i koja je po njegovim riječima:
“neobična kula, čije se zvono može čuti sve do Mileševa”.

Ibrahim-pašina džamija nalazi se u Šarampovu, jednom od tri glavna gradska područja (druga dva su Vakuf i gradsko središte), a najvjerovatnije je izgrađena u 16. vijeku. Ukrašena je jednim minaretom i prekrivena ćeramidom (posebnom oblogom za kuće u to doba).

U hercegovačkom defteru iz 1477. zapisano je da na Limu nema mosta i da stanovnici za prelaz preko Lima koriste lađu. Prijepolje se kao naselje razvilo na prostoru gdje su se presijecali značajni putevi. Dubrovački put sa juga i bosansko-stambolski put sa zapada i istoka, pa je na tom prostoru nastalo trgovačko naselje. Početkom 19. vijeka Prijepolje i njegov kraj sudjelovali su u Prvom srpskom ustanku i Srpsko-turskom ratu (1876-78), ali više od jednog vijeka nakon tih događaja to je područje ostalo u rukama Osmanlija. U periodu od 1880 do 1912. Prijepolje je bilo u sastavu Pljevaljskog sandžaka.

Period od početka 20. vijeka pa do danas

Grad je integriran u Kraljevinu Crnu Goru 1912. krajem Prvog balkanskog rata. Tokom Drugog svjetskog rata Prijepolje su okupirali Italijani i Nijemci. Na ovim prostorima je vođena Pljevaljska bitka u okviru mnogo širih vojnih operacija nacističkih snaga i njihovih saveznika poznatih u jugoslavenskoj historiografiji kao Šesta neprijateljska ofanziva. Prijepolje je oslobođeno 4. decembra 1943. godine, a ovaj datum se svake godine svečano obilježava u ovom gradu.

Dana 25. februara 2009. godine, općinsko vijeće službeno bira upotrebu bosanskog jezika (koji se dodaje srpskom jeziku) u općini, u skladu s odredbama srpskog zakona kojim se odobrava da stanovnici općina u kojima ima više od 15% nesrba mogu koristiti svoj izvorni jezik.

VAKTIJA PRIJEPOLJE – GEOGRAFIJA

Prijepolje je smješteno na uskom pojasu između Lima i strmih obronaka Pušine, Koševina i Ravana. Gradski prostor je omeđen sa dvije rijeke, Limom i Mileševkom. Pripada srednjem Polimlju, koje je pretežno brdskoplaninski kraj sa prosječnom nadmorskom visinom oko 1.200 metara. U blizini Prijepolja na obroncima Jadovnika nalaze se Sopotnički vodopadi, koji svojom ljepotom privlače turiste iz raznih krajeva, a zaštićeni su kao prirodni spomenik.

Vaktija Prijepolje je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Srebrenik, Živinice vaktija, Gračanica vaktija, vaktija Gradačac, Banovići vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.