Vaktija Bosanski Šamac na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna.
Vaktija Bosanski Šamac je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.
Kada vjernik stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme, a da bi znao tačno vrijeme on će pogledati namaska vremena na vaktiji.
VAKTIJA BOSANSKI ŠAMAC – O BOSANSKOM ŠAMCU
Šamac (prije Bosanski Šamac) je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u Posavini, na sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine, lociran na desnoj strani rijeke Save. Osim Save, kroz grad prolazi i rijeka Bosna, gdje joj je i ušće.
Dio teritorije danas pripada općini Odžak i novoosnovanoj općini Domaljevac-Šamac. Predratno stanovništvo Bosanskog Šamca je brojalo 32.835 stanovnika.
VAKTIJA BOSANSKI ŠAMAC – HISTORIJA
Arheološki istražen lokalitet Kulište, na sjeveroistočnom obodu sela Kruškovo Polje, najstarije je neolitsko naselje u okolini Bosanskog Šamca. Također, utvrđeno je da su tragove svoje kulture na ovim prostorima ostavili i ljudi koji pripadaju bakarnom i bronzanom dobu, te da su na ovom području pronađeni ostaci koji pripadaju rimskom dobu i srednjovjekovnoj civilizaciji.
Smatra se, da je upravo tu, dok je 1460. godine vodio borbe protiv posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, turski sultan Mehmed II podigao utvrđenje Šamac, te da je to utvrđenje kralj Tomašević osvojio i srušio u junu 1463. godine. Međutim, današnje općinsko središte, grad Bosanski Šamac, nastao je tek 1863. godine na samom ušću rijeke Bosne u rijeku Savu.
Na prostoru današnjeg Bosanskog Šamca nije bilo naselja, sve do promjene ušća rijeke Bosne koja se sve do 1720. godine nalazila zapadno od današnjeg Pruda. Istočno od današnjeg Bosanskog Šamca nalazilo se naselje Mihalevacz, kasnije preimenovan u Jurin Brod. Od 1718. do 1739. godine pripadao je Austrijskoj carevini, a kasnije se tu nalazila samo karaula (stražarnica). Kao gradsko naselje razvija se od 1863. godine, kada su se u njemu naselili Bošnjaci, koji su prognani iz Srbije, i to iz gradova Užice, Šapca, Beograda i Sokola. Nacrt za izgradnju Bosanskog Šamca dao je Salih Efendija Muvekit, a prvi urbanistički plan djelo je francuskih arhitekata. U to doba, ovo novo naselje, dobija me Gornja Azizija (Aziziei Bela), po sultanu Azizu, i taj službeni naziv Bosanski Šamac nosi sve do 1878. godine. Od tada Bosanski Šamac pripada turskoj vlasti.
Februara 1883. godine grad dobija poštu i telegraf, a 1885. godine prvu osnovnu školu.
Za razliku od drugih gradova i naselja u Bosni i Hercegovini, Bosanski Šamac je dosta mlada gradska aglomeracija, jer kao grad formiran je tek u drugoj polovini 19. vijeka.
Današnji naziv Bosanski Šamac dobija, najvjerovatnije od riječi “šanac”, što znači kanal, jer prostor na kome je izgrađen današnji grad nasut je pijeskom i šljunkom prosječno od 4 do 6 metara visine, što znači da je Bosanski Šamac izgrađen na nekadašnjem močvarnom zemljištu, koje je bilo ugroženo stalnim poplavama rijeka Save i Bosne.
Zahvaljujući svom izuzetnom položaju i plodnoj Posavini, Bosanski Šamac je gotovo od svog postanka predstavljao trgovački centar za sva okolna mjesta. Intenzivan razvoj počinje naročito 1947. godine izgradnjom pruge Bosanski Šamac-Sarajevo, velikim djelom mlade generacije Titove Jugoslavije, koja je za nepunu godinu dana izgradila 239 kilometara normalnog željezničkog kolosijeka.
Područje općine Bosanski Šamac obuhvata 18 naseljenih mjesta: Bosanski Šamac, Batkuša, Brvnik – dio naseljenog mjesta, Gajevi, Grebnice – dio naseljenog mjesta, Gornja Slatina, Donja Slatina, Zasavica, Kornica, Kruškovo Polje, Novo Selo, Tišina, Obudovac, Pisari, Srednja Slatina, Crkvina, Hasić i Škarić.
Najstarija sela na području današnje općine, prema historijskim izvorima, su: Obudovac i Slatina (1548. godine), Crkvina (1655. godine), Kruškovo Polje i Brvnik (1711. godine) i Škarić (1718. godine).
VAKTIJA BOSANSKI ŠAMAC – GEOGRAFIJA
Ravno područje, sa umjerenom kontinentalnom klimom, koja iz godine u godinu sve više dobija karakteristike kontinentalne klime, uz zadovoljavajuće rezerve vode, predodredili su općinu Bosanski Šamac za razvoj raznih vidova poljoprivredne proizvodnje, te je poljoprivreda, uz preradu poljoprivrednih proizvoda i neke druge oblike industrijske proizvodnje, među najznačajnijim privrednim granama ove općine. Od ukupnih zemljišnih površina, neplodnog zemljišta je samo 9,9%, pod šumama 10,4%, dok ukupno poljoprivredno zemljište pokriva 79,7 % (ili 14,642 hektara) od ukupnih zemljišnih površina.
Prema procjenama, na području općine Šamac (u sadašnjim granicama) živi oko 19.000 stanovnika u oko 6.095 domaćinstava veličine oko 3,1 člana jednog domaćinstva u prosjeku.
U šamačka prigradska naselja spadaju Prud (na lijevoj strani rijeke Bosne), Tišina, Zasavica i Crkvina. Gradačac, Odžak, Orašje i Modriča su susjedni gradovi.
Vaktija Bosanski Šamac je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Srebrenik, Živinice vaktija, Gračanica vaktija, vaktija Gradačac, Banovići vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.
