Vaktija Livno na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna. 

Vaktija Livno je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.

Kada vjernik stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme, a da bi znao tačno vrijeme on će pogledati namaska vremena na vaktiji.

VAKTIJA LIVNO – HISTORIJA

Pretpovijesno doba
Najraniji do sada pronađeni tragovi naseljavanja ljudi u livanjskom kraju potječu iz pretpovijesnog doba 2000 godina pr.Kr. Od tada pa sve do dolaska Rimljana livanjski kraj naseljavalo je ilirsko pleme Delmati.

Na gorskim obroncima oko Livanjskog polja smješteno je oko četrdesetak, vizualno povezanih i dobro branjenih gradina iz brončanog i željeznog doba. Na području grada Livna nalaze se tri prethistorijske gradine (Velika gradina, Mala gradina i Kasalov gradac), od kojih dvije imaju podgradinska naselja, i jedna nekropola s tumulima. Navedene tri gradine su gradinski kompleks jedne veće i značajnije organizirane rodovske zajednice. Kroz dva i pol stoljeća, sve do posljednjeg velikog panonsko-delmatskog ustanak koji je bjesnio ilirskim krajevima od 6. do 9. g., gradine su odolijevale Rimljanima.

Rimsko doba
Od prvog rimskog pohoda na Delmate 156. pr.Kr. do pomenutog ilirsko-panonskog ustanka na ovim prostorima bjesnili su brojni ratovi u kojima su starosjedioci Delmati neviđenom ratobornošću pružali otpor i nanosili ogromne gubitke rimskim legijama. U velikom ustanku 6. – 9. g., koji je potresao rimsku državu, ilirski narodi Breuci, Desitijati i Delmati, pod vodstvom Batona Breuka i Batona Desitijata pobunili su se zbog novačenja Ilira za rat u Germaniji.

U ustanku je sudjelovalo 800 000 ljudi, od toga 200 000 pješaka i 9000 konjanika. Svetonije, biograf rimskog carstva, veli: “To je bio najteži rat što su ga Rimljani vodili nakon onih protiv Kartage”. U krvi i ognju ugušen je očajnički otpor ponosnih Ilira. Gradina na Teberu i Kasalov gradac dočekali su ova rimska osvajanja kao sastavni dio jedinstvenog delmatskog obrambenog gradinskog sistema Livanjskog polja.

Nakon potpunog pokoravanja Delmata, po kojima je dobila naziv rimska provincija Dalmacija jer su posljednji pokoreni, započinje dugotrajni proces romanizacije. Tipičan primjer rimskog kultnog sinkretizma je zavjetni reljef boga Libera – Dionisa nađen na prostoru ilirsko-rimskog naselja u današnjim Vašarovinama.

Dolazak Hrvata
Oko 621. godine Avari u svojim pohodima ruše sve bazilike na području Livanjskog polja. Poslije pobjede nad Avarima kod Carigrada 626. Hrvati su naselili prostore rimske Dalmacije i Panonije. Na tim se prostorima hrvatsko kraljevstvo razvijalo do polovice desetog stoljeća kao samostalna država.

Livno i livanjski kraj nalazili su se u sastavu Bijele Hrvatske. Bizantski car Konstantin Porfirogenit spominje Livno 949. godine u svom djelu “De Administrando Imperio”. Najstariji pisani dokument u kojem se spominje Livno je Povelja hrvatskog kneza Mutimira od 28. rujna 892. g. kojom se crkva sv. Jurja daruje splitskom nadbiskupu Petru II., u kojoj se među potpisnicima u listi svjedoka na drugom mjestu nalazi i livanjski župan Želimir. Ovaj datum se danas obilježava kao Dan grada. Toma Arhiđakon u kronici Historia Salonitana spominje Livno u sastavu Humske zemlje, “Chlebnam Chulmiae Ducatum”

O dolasku Hrvata u ove kraje svjedoče i ulomci hrvatske pleterne skulpture iz starohrvatske crkve sv. Petra u selu Rapovine iz polovine 9. st. koji predstavljaju najstariji starohrvatski spomenik u Bosni i Hercegovini. Od iznimnog značenja je i natpis popa Tjehodraga iz 12. st. nađen u Lištanima za koji se smatra da je jedan od najstarijih spomenika pisanih hrvatskom ćirilicom

Livno u srednjem vijeku
Godine 1326. prvi put ulazi Livno u sastav Bosanske Banovine, no u njoj se vlast lokalnih velikaša povremeno nad njim i dalje protezala. Iz tog razdoblja poznate su obitelji kneza Domalda zatim obitelj Mihovila iz roda Ciprijanića, koji je svom sinu Mihoviloviću osigurao naslov “vojvoda” a koji je zajedno s kraljem Tvrtkom II. sudjelovao u rušenju bana, gospodara Bosne i livanjskog župana Mladena II. Šubića 1322. godine. Od 1356. godine Bistrica (Livno) je pod upravom hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika. Njime upravljaju kraljevski kaštelani, sve do početka 15. stoljeća kad Livno ulazi ponovno dolazi pod vlast Kotromanića, zatim Hrvatinića, pa se ponovno vraća pod vlast bosanskog bana, sve do pada pod Osmanlije, godine 1485.

U sastavu srednjovjekovne Hrvatske Livno je bilo do 1326., kada je prvi put ušlo u sastav srednjovjekovne Bosne, a trajno 1387. i u čijem sklopu će biti do 1463.

Srednjovjekovne županije, odnosno njihovi župani uživali su visok stupanj autarkičnosti, tj. bili su prilično neovisni prema svojim feudalnim gospodarima hrvatsko-ugarskim kraljevima. Prelazak Livna iz sastava jedne banovine u drugu unutar hrvatskog kraljevstva nije za grad imao veći značaj, jer su politički sustavi bili identični.

VAKTIJA LIVNO – ZNAMENITOSTI

Livno je grad bogate povijesti, koja se unatoč razaranjima i zubu vremena još uvijek može osjetiti na ulicama ovog grada. Trag starih vremena posebno je vidljiv u starom, orijentalnom dijelu Livna, Gornjem gradu ili Feri, koji je kao historijsko jezgro današnjeg Livna nastao tijekom 400 godina osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini. Posebno mjesto u osmanskoj arhitekturi grada, osim gradskih zidina, kula, kuća, kapija i česama, čine livanjske džamije. Rapko Orman, livanjski pjesnik, za njih će reći: “…da plijene svojim izgledom, ljepotom, jednostavnošću, skladom s prirodom i prostorom oko sebe, mjestom u mahali i džematu. Njihova veličina/visina, kao i amfiteatralan položaj grada s brežuljcima i glavicama, učinili su da one dominiraju, da su izdaleka uočljive i da s njihovih munara pogled (i glas) puca daleko dolje, niz polje livanjsko, prema Kamešnici, Troglavu, Goliji”.

Na katoličkom groblju u Rapovinama kod Livna su arheološka istraživanja Franjevačkog muzeja i galerije Gorica Livno od 2010., 2012. i 2013. potvrdila da se ondje nalaze ostatci starohrvatske crkve s kraja 9. i početka 10. stoljeća posvećenoj Petru Apostolu i građenoj u vrijeme kneza Muncimira i livanjskog Župana Želimira.

Džamije su u svojim kamenim temeljima utkale stoljeća življenja na jednom burnom i prevrtljivom prostoru na granici svjetova i carstava. Bila su ih teška vremena, ratovi, barbari i nemari. Tijekom svoje bogate povijesti grad Livno imao je 14 što potkupolnih, što konvencionalnih džamija “na četiri vode”, koje su postojale u različitim trenucima osmanskog perioda.

Polovicom 17. stoljeća Evlija Čelebija bilježi u svojim putopisima 13 džamija u Livnu, od kojih je 7 većih. Rapko Orman (Rapko Orman: Livanjske potkupolne džamije) istraživao je nastanak džamija u Livnu kroz turske popise (deftere) i ustanovio da je od 1528. do 1604. godine sagrađeno osam džamija u Livnu, s time da popisi nisu naveli neke džamije za koje je utvrđeno da su tad postojale (Starogradska, Hadži Ahmeta Dukatara ili Glavica džamija), gledano po natpisima o njihovoj izgradnji, Zavra džamija nije upisana pod tim imenom, a s druge strane, navedene su neke džamije koje danas, pod tim imenom, ne postoje i čija je povijest nepoznata (Hadži Uvejsa, Mehmed-age, mesdžid Pehlivana Hasana i mesdžid Husejna Etkmeči-zade). Krajem 19. stoljeća Kranjčević navodi 11. Krajem 20. stoljeća bdije ih još pet, a danas su ostale samo četiri. Sve njih odlikuje jedinstvena, urbana, sakralna arhitektura, tako tipična za Bosnu i Hercegovinu, a kod livanjskih džamija i njihovo južno podneblje u blizini Mediterana, šibano vjetrovima, prženo suncem, ispirano kišom i hlađeno krškim kamenom. Njihovu unutrašnjost krase ili su krasili fini floralno-freskalni umjetnički motivi, nastali strpljivim filigranskim radom orijentalnih bosanskih i stranih majstora.

Vaktija Livno je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Srebrenik, Živinice vaktija, Gračanica vaktija, vaktija Gradačac, Banovići vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.

evaktija
Vaktija Livno

Koliko je koristan ovaj sadržaj?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!