Vaktija Vareš na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna. 

Vaktija Vareš je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.

Kada vjernik stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme, a da bi znao tačno vrijeme on će pogledati namaska vremena na vaktiji.

VAKTIJA VAREŠ – HISTORIJA

Područje Vareša nalazilo se tokom srednjega vijeka u bosanskoj županiji Vidogošći, dok je naselje nastalo krajem 15. stoljeća.

Već su Rimljani ovdje iskorištavali rudu, iako je o tome sačuvano malo tragova, npr. Ploča s natpisom villicus procurator i rudarska svjetiljka.

U srednjem vijeku spominju se neka vareška sela, središta rudarske djelatnosti, npr. Duboštica (1393.), pa se smatra da se ovdje kopala i prerađivala i željezna ruda i druge rude za vrijeme bosanskih banova (Kulina i, naročito, Stjepana II. Kotromanića) i kasnije za kasnijih bosanskih kraljeva (1373-1463). Vareško selo Dubošticu kralj Tvrko I Kotromanić je smatrao riznicom svoga kraljevstva jer je bilo središte rudarstva toga kraja.

Turska vlast je mnogo držala do vareškog kraja, jer su obrtnici radili vrlo dobro i nadaleko su bili poznati njihovi proizvodi. S dolaskom Austrije u Bosnu, Vareš doživljava preporod u privrednom pogledu. Austrija iskorištava rudu na industrijski način, gradi dvije visoke peći i od tada počinje ekonomski uspon Vareša.

Za turske uprave rudarstvom i kovačijom bave se isključivo katolici, Hrvati. U Vareš su se doselili i saski rudari, a o tome svjedoče i stari nazivi kao Saški potok. U okolini Vareša u mjestu Karići (Vareš) se nalazi najstarija džamija o kojoj postoje mnoge legende tj. o njenom graditelju Karić-dedi. U Varešu je i najstarija katolička crkva u Bosni Hercegovini, Sv. Mihovila Arkanđela, a građena je na temeljima one iz doba srednjovjekovne Bosne. Uz nju postoji nova, velebna župna crkva Sv. Mihovila, koja je početkom ovoga vijeka dobila svoj današnji izgled. Vareški župni ured posjeduje i danas jedne od najstarijih matica u Bosni i Hercegovine, prva potječe iz 1643. godine, a pisane su i bosančicom, latinskim i bosanskim jezikom.

Od nastanka Vareša njeno stanovništvo je bilo pretežno katoličko, a muslimani i pravoslavci su činili manjinu. Godine 1655. u Varešu je bilo oko 100 muslimanskih kuća, a 1673. godine je bilo 954. katolika. Sredinom 19. stoljeća u Varešu je zabilježeno oko 200 katoličkih, 100 muslimanskih i 30 pravoslavnih kuća. Prema prvom popisu stanovništva za vrijeme austrougarske uprave 1879. godine u Varešu je bilo 437 kuća, 2.177 stanovnika od kojih su 80,8% (1.760) činili katolici, 14,7% (322) muslimani i 4,36% (95) pravoslavci. Vareško stanovništvo su se bavilo obrtom i trgovinom; katolici su uglavnom bili rudari i kovači, a muslimani i pravoslavci trgovci. U Varešu je nekada bilo i Sasa koji su se bavili rudarstvom i kovačstvom.

VAKTIJA VAREŠ – PRIVREDA

Pred zadnji rat Vareš je bio snažno industrijsko središte. Rudnik željezne rude zapošljavao je 1180 radnika, željezara 890, kamenolom 30, “Amfibolit” 20, “Metalprerada” 225, prerada drveta 630, šumarstvo 750, “Vranica” – građevno poduzeće, Bobovac 490, tvornica rezervnih dijelova 320, tvornica “Zrak” 130, tvornica konfencije “Vilko” 120, “Autotrans” 140, Rudnik olova, cinka i barita 120, trgovačko poduzeće “Snaga” 195, “Velepromet” 65, “Perun” 60 itd.

VAKTIJA VAREŠ – GEOGRAFIJA

Vareš je bosanski brdski gradić na nadmorskoj visini od 829 metara koji se smjestio u kotlini rijeke Stavnje, u njenom gornjem toku, na području planine Zvijezde, 45 km od Sarajeva i 60 km istočno od Zenice.

Vareš je 45 km udaljen od Sarajeva, preko Ilijaša i Breze, okružen planinama i strmim brdima, na kraju svih putova.

Nad kotlinom Stavnje izdižu se s obje strane visoka, strma brda. Takav oblik tla nepogodan je da se na njemu razvije veće naselje, jer se ono ovdje može širiti samo po dužini, u pravcu sjever-jug.

Vareš je tako vrlo rijedak primjer većega naselja, koje se – silom prilika, zbog kotline – pružilo poput vrpce na dužini od pet kilometara, u usjek.

Potok Ruda nekad se zvao Varešac, što je zabilježeno na svim starim zemljovidima i tapijama. Prvo naselje na području Vareša bilo je starorimsko naselje u selu Potocima. S obzirom na starost naselja, moglo bi se reći sa sigurnošću da je ime Vareš dolazi od latinske riječi „Valens“, što znači obitavalište, a da je rječica Stavnja dobila svoje ime od riječi „Stanceli“ što znači stanica. Vareš se kao veće naselje preselio od starorimske lokacije i proširio na brdo Oglavić, a to je današnja Kota. Zbog potreba za vodom spustio se ka rječici Stavnji.

Vaktija Vareš je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Srebrenik, Živinice vaktija, Gračanica vaktija, vaktija Gradačac, Banovići vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.

evaktija
Vaktija Vareš

Koliko je koristan ovaj sadržaj?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!