Vaktija Skender Vakuf na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna. 

Vaktija Skender Vakuf je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.

VAKTIJA SKENDER VAKUF – HISTORIJA

Skender Vakuf je gradić na obroncima planine Vlašić, udaljen nekih 50 kilometara jugoistočno od Banje Luke, na putu prema Travniku. Prije rata, bh. opština Skender Vakuf imala je više od 19.000 stanovnika, dok prema posljednjem popisu taj broj iznosi nešto manje od 10.000. Većina još uvijek živi u ruralnim oblastima, baveći se poljoprivredom.

Predanja od prije tri stoljeća
“Prema do sada objavljenim i nama dostupnim izvorima, Skender Vakuf se prvi put pod tim imenom javlja u sidžilu jajačkog kadije iz 1692. i 1693. godine. Pošto se u tim spisima navode već dvojica imama džamije u Skender Vakufu, kao i da je jedan od njih – izvjesni Džafer efendija – napustio dužnost uslijed starosti, može se zaključiti da je mjesto osnovano desetljećima ranije. Pošto se ni džamija, ni mjesto ne pominju u opširnom popisu bosanskog sandžaka iz 1604. godine, to znači da je prva polovica 17. stoljeća historijski okvir u kojem je formiran Skender Vakuf”, kaže Ibraković.

Dodaje da usmena predaja, koja je i danas snažna kod bošnjačkog stanovništva Skender Vakufa, čuva svijest o povezanosti između gradnje Stare džamije, koja je srušena u proteklom ratu, i nastanka mjesta.

“Po predaji, koja je prenošena s koljena na koljeno, naselje je formirao i prvu džamiju dao izgraditi Ali-dede Iskender, odnosno Skender-dedo. Kako se govori u usmenoj predaji. On je, kako se može u nekim izvorima pročitati, u ove krajeve došao iz daleke egipatske Aleksandrije, ili Skenderije, kako glasi osmanska varijanta. U ovim planinama je, tvrde ti izvori, od sultana dobio pravo da uzme zemlje koliko uspije objahati s konjem tokom jednog dana. Prema podacima iz spomenutog sidžila, Iskender je napravio džamiju i za njeno održavanje uvakufio okolno zemljište, pa je naselje koje se formiralo oko džamije nazvano Iskenderov Vakuf, odnosno kasnije Skender Vakuf”, govori Ibraković.

U toku rata Skender Vakuf je doživio sudbinu većine mjesta u Bosni i Hercegovini. Prije početka 1992. godine na području ove opštine živjelo je 1.068 Bošnjaka i 418 Hrvata. Izloženo najprije snažnom političkom pritisku, a onda i prijetnjama i nasilju od vojnih i paravojnih formacija, nesrpsko stanovništvo je u najvećoj mjeri napustilo svoje domove i uputilo se u izbjeglištvo.

Pored rušenja dvije džamije u gradskom području, u svrhu brisanja njihovog historijskog postojanja u ovim krajevima, izmijenjen je i administrativni naziv grada i opštine iz Skender Vakuf u Kneževo.

Skender-Vakuf je osnovan u drugoj polovini 17. stoljeća. Osnivačem grada se smatra Ali-dedo Skender, po kojem je grad i dobio ime. U Skender-Vakufu se nalazila jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, džamija Ali-dede Skendera, u narodu poznata kao Stara džamija, jedina džamija na Balkanu koja je u unutrašnosti sadržavala kabur. Ovu džamiju je izgradio jedan od četiri sina Ali-Dede, poznat kao Ali-Hodža, koji se zajedno sa Skender-Vakufom prvi put spominje u sidžilu jajačkog kadije. Džamiju su zajedno s drugom skendervakufskom džamijom poznatom kao Nova džamija, početkom rata (1991./1992.) godine srušile velikosrpske snage provodeći etničko čišćenje Bošnjaka. Nakon toga velikosrpska vlast u Skender-Vakufu mijenja ime grada i općine u Kneževo.

Na području općine Skender Vakuf, nalazi se veliki broj stećaka, kamenih spomenika iz srednjovjekovne Bosne. Najpoznatiji su oni na selu Baština, nedaleko od grada. Iz XVII. i XVIII. stoljeća nalazimo veći broj drvenih crkava, zanimljive, lokalne arhitekture. Najpoznatije su one u Javoranima (crkva brvnara u Javoranima) i u Imljanima (Sv. Ilije), koje je zavod za zaštitu spomenika kulture BiH, uknjižio kao kulturnu baštinu. U crkvi Sv. Ilije u Imljanima čuva se vrijedna relikvija, poznata kao đedovski štap, za koju lokalno stanovništvo vjeruje da je štap svetitelja po kome je crkva dobila ime. Nakon Daytonskog sporazuma, pretežito hrvatska sela južno od rijeke Ugar formirala su općinu Dobretići, unutar Federacije Bosne i Hercegovine. Ta su sela do 1961. pripadala općini Jajce.

VAKTIJA SKENDER VAKUF – GEOGRAFIJA

Općina Skender Vakuf se nalazi 50 km jugistočno od Banje Luke s kojom je povezana magistralnim putem M-56. Prostire se na površini od 2500 km2, na kojoj je nastanjeno 17350 stanovnika. Nalazi se na nadmorskoj visini od 864 m, i vrlo je bogata kao crnogoričnom tako i bjelogoričnom šumom.

Vaktija Skender Vakuf je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Srebrenik, Živinice vaktija, Gračanica vaktija, vaktija Gradačac, Banovići vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.

vaktija skender vakuf
Vaktija Skender Vakuf

Koliko je koristan ovaj sadržaj?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!