Vaktija Doboj na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna. 

Vaktija Doboj je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.

Kada vjernik stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme, a da bi znao tačno vrijeme on će pogledati namaska vremena na vaktiji.

VAKTIJA DOBOJ – O DOBOJU

Grad Doboj je regionalni centar relativno velike etničko-geografske cijeline u središnjem pojasu Republike Srpske, a u sjevernom dijelu BiH i prema rezultatima popisa iz 2013. godine ima 69.385 stanovnika.

Rijetka su mjesta koja je priroda tako raskošno obdarila kao što je ovaj grad i njegovu užu i širu okolinu. Ovdje se susreću i čine jednu cjelinu tri rijeke: Bosna, koja izvire ispod Igmana i u koju se, spuštajući se sa jugozapadne strane planine Borja, ulijeva Usora.

Dok jedan i po kilometar niže od kanjona Mrčevac, sa jugoistočne strane podno Ozrena, izbija Spreča i tu, kao i Usora, nestaje u moćnijem koritu rijeke Bosne. Specifičan geografski položaj Doboja oduvijek je uticao na smjer i ritam njegovog razvoja. Smješten ispod obronaka Ozrena, Trebave i Krnjina, a u zagrljaju tri rijeke, doboj je vječno bio i ostao važna raskrsnica drumskog i željezničkog saobraćaja. O tome svjedoči podatak da je još 1864. godine kroz ovaj grad, od Broda prema Sarajevu, izgrađen prvi makadamski put, 1979. godine puštena je u saobraćaj uskotračna pruga Brod-Doboj, a nekoliko mjeseci kasnije voz je krenuo i prema Sarajevu. Doboj je u nekadašnjoj Jugoslaviji predstavljao jedno od najvećih željezničkih čvorišta.

Doboj je saobraćajni centar RS i BiH, gdje se nalazi sjedište Željeznica RS, kao i najznačajniji putni pravci, pa je samim tim predoređen za trgovački centar, što uistini i jeste, i u tom pogledu njegovi kapaciteti stalno jačaju.

Doboj je u posljednjoj deceniji postao poznat i kao veoma razvijen centar visokoškolskog obrazovanja, gdje okosnicu čine Saobraćajno-tehnički fakultet i fakulteti koji egzistiraju u okviru Pavlović univerziteta, te Visoka poslovno-tehnička škola, kao i Visoka medicinska škola i nekoliko privatnih visokoškolskih ustanova, što Doboj čini u pravom smislu univerzitetskim i studentskim gradom.

Grad posjeduje i veoma atraktivne i značajne turističke kapacitete, kao što su Dobojska tvrđava, Sportsko-rekreativni centar Preslica i Goransko jezero i dr. Najpoznatija sportska manifestacija je svakako „Međunarodni rukometni TV turnir šampiona“.

Veličanstvena sportska manifestacija je od male lokalne smotre rukometa na samom početku izrasla u jednu od najkvalitetnijih i najcjenjenijih rukometnih priredbi ove vrste u svijetu. Međunarodni rukometni TV turnir šampiona je postao neraskidivi dio grada Doboja i žitelja ovog kraja. Dobojski hram rukometa postao je u protekle četiri i po decenije mjesto gdje se okupljaju najbolji klubovi i majstori rukometne igre i mjesto gdje se igra najkvalitetniji i najlepršaviji rukomet.

U Strategiji razvoja Grada Doboja planirano je da, u ne tako dalekoj budućnosti, Doboj predstavlja vodeći saobraćajni, komunikacioni i distributivni centar Republike Srpske i Bosne i Hercegovine sa razvijenim pratećim uslugama i industrijama. Strategija predviđa i da Doboj bude kulturni, obrazovni i sportsko-rekreativni centar regije, kao i najuređeniji i turistički najatraktivniji grad na rijeci Bosni.

VAKTIJA DOBOJ – HISTORIJA

Tragovi ljudskih naselja na dobojskom području, koja datiraju još iz kamenog doba (paleolita), nađeni su na ušću Usore u Bosnu. Također su pronađeni i tragovi rimskih i ilirskih utvrđenja u bližoj okolini. Grad je nastao oko tvrđave za koju se pretpostavlja da je sagrađena u 12. stoljeću na paleovulkanskoj kupi. Početkom srpnja 1415., kada se Doboj prvi put spominje u pisanim dokumentima, su Osmanlije, uz pomoć slabijih bosanskih snaga potukli ugarsku vojsku koju je kralj Sigismund poslao dolinom rijeke Bosne da bi povratio izgubljeni utjecaj u tim krajevima i onemogućio turske pljačkaške upade u Hrvatsku i Dalmaciju. Tom turskom pobjedom nestalo je ugarskog uticaja u srednjovjekovnoj Bosni. Osmanlije su osvojili Doboj 1503. godine i držali su u njemu posadu, s kraćim prekidima, sve do 1835.

Kada je poslije bitke kod Sente princ Eugen Savojski prodro u Bosnu s oko 6500 ljudi, posada Doboja mu se predala bez borbe 16. listopada 1697. U austrijsko-turskom ratu, 1716. – 1718., poslije pada Broda, Dervente i Gradiške, Austrijanci su uputili jedan odred prema Doboju koji je zauzeo i zapalio grad, ali tvrđavu koja je bila ojačana na oko 1000 vojnika nije mogao osvojiti. Početkom 18. stoljeća, Turci su osnovali dobojsku kapetaniju koja je obuhvaćala grad i okolinu a pripadala je Tešanjskom kadiluku.

Za vrijeme okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine, poslije neuspjeha kod Donje Tuzle, austrijska 20. divizija generala Saparija (László Szapáry), koja je nastupala od Šamca preko Gračanice prema Zvorniku odbačena je od 5-6000 ustanika pod komandom Mehmeda Vehbi Šemsekadića na položaje oko Doboja. Od 14. kolovoza do 6. rujna, 20. divizija je vodila više bitaka s ustanicima, koji su nastojali da je opkole i unište te zauzmu Doboj, čime bi austrijski 13. korpus bio odsječen i izoliran u Bosni. Njoj je u pomoć pristigla 4. divizija i u borbama 4. – 6. rujna, zajedno su odbacile ustanike preko rijeke Spreče a na lijevoj obali Bosne su ih potisnuli do Tešnja, u koji su ušli bez borbe. Po vlastitim podacima, Austrijanci su izgubili 35 časnika i 992 vojnika. Ponovni pokušaji ustanika da razbiju Austrijance kod Doboja polovinom rujna su ostali bezuspješni.

Tijekom Prvog svjetskog rata Austro-Ugarska je u Doboju organizirala prihvatni koncentracijski logor u koji su dopremani logoraši prije nego što su deportirani u zloglasne logore Arad i Sopranjsk. Kroz logor je prošlo oko 45000 ljudi, žena, djece i staraca (većinom Srba) a veliki broj ih je umro u samom logoru od gladi, iscrpljenosti i epidemija koje su harale istim.

Vaktija Doboj je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Srebrenik, Živinice vaktija, Gračanica vaktija, vaktija Gradačac, Banovići vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.

vaktija doboj

Koliko je koristan ovaj sadržaj?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!