back to top

Vaktija Nevesinje na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna. 

Vaktija Nevesinje je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.

Kada vjernik stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme, a da bi znao tačno vrijeme on će pogledati namaska vremena na vaktiji.

VAKTIJA NEVESINJE – GEOGRAFIJA

Nevesinje leži na zapadnoj periferiji Nevesinjskog polja, u podnožju strmog prevoja Grebak. Od Mostara je udaljen 36 km a od 1973. godine povezan je sa njim magistralnom cestom.

Općina Nevesinje je dinarsko područje sa prosječnom nadmorskom visinom od 860 metara. Smješteno je najvećim dijelom na Nevesinjskom polju, čija je ukupna površina 18 hiljada hektara. Kroz polje protiče ponornica Zalomka. Na teritoriji općine su dvije planine, Velež sa sjeverozapadne strane i Crvanj sa sjeveroistočne. Na istoku je prostrana visoravan Morine.

Sjeverno od grada, ispod Veleža, na udaljenosti od 4 km. je vještačko jezero Alagovac. Služi za napajanje grada.

Površina općine je 923 km2.

Klima je kontinentalna sa dugim i hladnim zimama i kratkim i toplim ljetima. Najviše padavina je u kasnu jesen i proljeće.

Teritorijalno je općina danas manja, jer su neka bošnjačka naselja danas u sastavu općine Mostar, dok su prije bila u sastavu općine Nevesinje. Radi se o selima Žulja i Rabina.

VAKTIJA NEVESINJE – HISTORIJA

Porijeklo imena
Nevesinje – latinski – Neuesigna; Neuisina; Netusina; Neusigne – prvi put se kao župa pominje u 12. vijeku. Prema nekim mišljenjima naselje je svoje ime dobilo prema riječima – neue signe – sniježna pustinja. Drugo tumačenje, jednako moguće, je da je Nevesinje dobilo ime po ljekovitoj biljci nazvanoj u staroslavenskom jeziku – delesile – devet sila, što ukazuje na ljekovitu moć biljaka. Ova riječ, sa malim varijantama poznata je u više slavenskih jezika, pa i u našem – kao devesilj, u značenju biljke, a ponekad i kao: devesinj, nevesilj i nevesinj, prema kom obliku je i došlo do naziva Nevesinje.

Područje Nevesinja u starom vijeku
U ilirsko doba ovdje je živjelo pleme Glindicioni (Glinditiones) sa XLIIII dekurije. O tome svjedoči veći broj naselja gradinskog tipa smještenih uz prometnicu kroz Nevesinjsko polje. Tu cestu su Rimljani obnovili, da bi njome uspostavili promet između primorja i srednje Bosne, a uz cestu izgradili svoja naselja: Udrežnja, Biograd, Zovi Dol, Kifino Selo (Drenovik), Postoljani, Presjeci, Luka, Zaborani, Bratač, Džinova mahala. U Drenoviku (Kifino Selo) su se susretali putevi iz Gatačkog polja, Dabarskog polja i Uloga, pa je tu bilo najveće rimsko naselje toga doba.

Upravo tim starim rimskim, kasnije i srednjovjekovnim putem, na Zaborane iz pravca Sarajeva u proljeće 1465. godine došli su Turci i uspostavili svoj logor u nevesinjskom polju, odakle su dalje krenuli u osvajanje Gacka, Bileće i Trebinja.

Područje Nevesinja u srednjem vijeku
Prvi pouzdani historijski podatak o Nevesinju nalazi se u ljetopisu Pećke patrijaršije, u kom se kaže da je Sava Nemanjić (Sveti Sava) u Nevesinju 1219. godine postavio prvog humskog episkopa. U dubrovačkim izvorima Nevesinje se prvi put pominje 1281. godine. Župsko sjedište nevesinjske župe i glavni grad bio je Vjenačac – Vincac. Grad se nalazio iznad sadašnjeg gradskog naselja, lokalni naziv Knežaca, Knežak ili Grad, gdje se nalaze ostaci utvrđenja i gradskih zidina. Pored Vjenačca značajno utvrđeno mjesto bio je Biograd.

U prvim decenijama 14. vijeka Nevesinjem je vladala porodica Sankovića, koji su bili uticajni i redovno su učestvovali u zborovima bosanskih velikaša kao predstavnici Humske zemlje. Ovaj vlastelinski rod Nevesinja, Zagorja (oblast Kalinovika) i proširenih krajeva: Dabar, Popovo, Primorje i Konavli, bio je politički veoma aktivan u bosanskoj državi sve do početka 15. vijeka (1330- 1404), kada ih je pokorio vojvoda Sandalj Hranić Kosača.

Vojvoda Sandalj Hranić boravio je povremeno na području Nevesinja na putu iz svojih rezidencija na Drini i Blagaju te kraljevoj zemlji (Contrata del re) gdje je odlazio na sabore bosanske države. Historijski izvori zabilježili su da je 31. jula 1421. godine vojvoda Sandalj Hranić boravio u Nevesinju i primio dubrovačke poslanike. To isto je učinio i 12. septembra 1430. godine. Svoju čuvenu povelju kojom potvrđuje Dubrovčanima njihove privilegije dobijene od njegovih predhodnika, prije svega strica Sandalja Hranića, potvrdio je vojvoda Stjepan Vukčić Kosača poveljom od 10. oktobra 1435. godine “pod gradom Vjenčacem na Nevesinju”.

Vaktija Nevesinje je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Srebrenik, Živinice vaktija, Gračanica vaktija, vaktija Gradačac, Banovići vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.

evaktija
Evaktija App Banner