Vaktija Bugojno na našoj stranici je  usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna. 

Vaktija Bugojno je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.

Kada vjernik stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme, a da bi znao tačno vrijeme on će pogledati namaska vremena na vaktiji.

VAKTIJA BUGOJNO – O BUGOJNOM

vaktija bugojno
                                                                              Vaktija Bugojno na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ

BUGOJNO GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Bugojno je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, na putu sa sjeveroistoka ka jugozapadu i Jadranskom moru.

Bugojno se nalazi u Srednjoj Bosni, u Srednjobosanskom kantonu u području gornjeg toka rijeke Vrbas u dolini koja se zove Skopaljska dolina između općina Gornji Vakuf-Uskoplje i Donji Vakuf. Površina općine Bugojno je 361 km2.

BUGOJNO ZNAMENITOSTI

U Bugojnu na lokalitetu Pod nađen je trenutno najstariji pisani spomenik na području Bosne i Hercegovine. Datira iz 6. vijeka p. n. e. i riječ je o “jednoj keramičkoj posudi, nesumnjivo domaće izrade, na kojoj je urezan natpis od tridesetak znakova.

Sadržaj tog natpisa nije još pouzdano dešifrovan, ali Radmila Šalabalić, koja se tim bavila, utvrdila je da taj natpis po svojim karakteristikama pripada etrursko-umbrijskom kulturnom krugu. Po njenom mišljenju, u pitanju je prepis s jedne metalne vaze, a sadržaj bi bio posveta jednog trgovca bogovima Janu i Juturni.”

Vaktija Brčko je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Banja luka, Živinice vaktija, Sarajevo vaktija, vaktija Gradačac, Mostar vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.

KULTURA

Školske sestre franjevke Bosansko-hrvatske provincije, žive i djeluju u Bugojnu, u župi sv. Ante Padovanskog. Bugojno je duhovno sjedište Provincije. 1967. godine kupljena je sestrama franjevkama kuća, pripadajuća župi Bugojno, odnosno fojničkom samostanu. Sljedeće godine vrhbosanski nadbiskupski ordinarijat odobrio je otvaranje redovničke kuće Školskih sestara franjevki s polujavnom kapelicom. U srpskoj agresiji 1990-ih u toj su kući bile smještene stare i bolesne osobe, a također i unproforci ali samo neko vrijeme. Sestre franjevke imaju još Kuću sv. Klare, Kuću sv. Marije i treću kuću za smještaj sestara.

U bugojanskoj župi sv. Ante Padovanskog su crkve i kapele: kapela na gradskom groblju u Sultanovićima, kapela u Čaušlijama, crkva u Guvnima, kapela od sedre u Veseloj, crkva u Drvetinama, crkva u Bristovima, crkva u Donjem Vakufu, kapela na Lenđerovini i kapela u Svilenu. Od 1999. djeluje FRAMA Bugojno.

U Bugojnu se održava kazališni festival Teatar Fedra od 1972. godine. 19. srpnja 2014. simboličkim presijecanjem vrpce predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Daria Krstičević otvorila je Hrvatski dom u Kandiji. Godine 2016. obnovljen je Hrvatski dom u Bugojnu.

HKD Napredak podružnica Bugojno u Bugojnu održava manifestaciju “Napretkovi lipanjski dani kulture”

U Bugojnu su djelovale vojne tvornice Slavko Rodić, tvornica pisaćih strojeva UNIS, kože i tekstila, prehrambena, kovinska industrija, hotelsko poduzeće i bogato lovište Koprivnica. Danas je u Bugojnu šest tvornica obuće. Tvornica Slavko Rodić, prije rata zapošljavala je 3500 ljudi. Pred rat jugoslavenske su snage iznijele svu pokretnu vojnu opremu. Proizvodni program zasnivao se na streljivu svih formata, od upaljača i kapisla za minobacače i topove do mina i kasetih i ručnih bomba, danas je preimenovana u Alatnicu Bugojno. Privatizirana je, većina radnika otpuštena, a tvornica je pred zatvaranjem.

Ostaci starih rimskih puteva se mogu i danas vidjeti. Očuvana kaldrma, dio puta sa Kupreške visoravni prema Prensi (Pruscu) je jedan od takvih puteva. Ostaci keramike, stakla i metalurgije Rimskog vremena mogu se naći na Gradini, pored sela Sultanovići u blizini Bugojna. Iz perioda tursko-osmanlijske uprave najznačajniji spomenici suSultan-Ahmedova džamija, Rustempašića kula Sulejmanpašića kula. Iz austrougarskog perioda, značajne su katolička Crkva sv. Ante Padovanskog, Crkva sv. Ilije Proroka i Crkva prečisto srce Marijino.

vaktija ramazan 2022 evaktija
                                                                                                  Vaktija Bugojno na eVaktija.com

Koliko je koristan ovaj sadržaj?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!