Vaktija Kotor Varoš na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna. 

Vaktija Kotor Varoš je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.

Kada vjernik stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme, a da bi znao tačno vrijeme on će pogledati namaska vremena na vaktiji.

VAKTIJA KOTOR VAROŠ – GEOGRAFIJA

Položaj
U prostorno-geografskom smislu, od srednjovjekovne utvrde Kotor, Kotor-Varoš je bio i administrativni i regionalni centar doline rijeke Vrbanje, koja se proteže od Kruševa Brda do Banjaluke. Topografski je podijeljena na šipraški, vrbanjački, kotorvaroški, čelinački i banjalučki prostor. Kotorvaroška dolina je omeđena obroncima Borja i Uzlomca (desne obale Vrbanje) te Čemernice, Skatavice i Lipovca (s lijeve).

Kotorvaroški kraj je u banjalučko-dobojskom geografskom području. Gledano u odnosu na šire područje, to je predio smješten između travničkog na jugu, tešanjskog, tesličkog, te dobojskog i prnjavorskog na istoku, banjalučkog na sjeverozapadu i jajačkog na jugozapadu.

Kotorvaroški dio doline Vrbanje je brdsko-planinsko područje, koje čini oko 1/5 njegove površine. Okruženo je sljedećim uzvisinama:

Bjeljavina (742 m),
Tisovac (1172 m),
Čemernica (1338 m),
Vlašić (1933 m),
Očauš (1383 m),
Borja (1077 m),
Uzlomac (1018 m) i
Skatavica (732 m).
Na užem području Kotor-Varoša veće uzvisine su: Bukovac (360 m), Čepačko brdo (606 m), Dragiševac (978 m), Grabež (943 m), Gradule (778 m), Ivanovo Brdo (920 m), Jelovac (372 m), Kadinica (805 m), Kuk (634 m), Ladanjska kosa (510 m), Lipa Kruška (495 m), Lipovac (758 m), Oglavak (704 m), Osredak (863 m), Pulice (690 m), Raže brdo (426 m) Rujevska glavica (483 m), Rustina (463 m), Sto (1006m), Vranje Brdo (381 m), Zagrađe (729 m), Žumeri (1004 m) i mnoge druge. Ravničarski dio područja prostire se uz Vrbanju, od lokaliteta Stisle do kraja naselja Podbrđe i na jugozapadu do sela Šibovi.

Naselja

Nova Varoška džamija u Donjoj Varoši
(Stara je srušena do temelja, 1992.)
Donja Varoš je, po starini, drugo naselje u Kotor-Varoši. Kao i ostale varoši u regiji, nastao je uz mjesnu tvrđavu Kotor, koji je od osnivanja bio stolno mjesto porodice Hrvatinića. Prema izvorima iz osmanlijske i austrougarske vladavine, Varoš (uključujući i Donji Varoš) se deklinirao kao imenica muškog roda.

Obuhvata sjeveroistočni dio nekadašnje ulice Idriza Masle, do potoka Uzlomac (desna pritoka Vrbanje), uključujući i Varošku džamiju (u današnjoj ulici Cara Dušana). Donji Varoš se brže urbanizirao od naselja Kotor, ispod same utvrde, a do danas je razvio i industrijsku zonu.

Pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća, naziv ovog naselja se spajao sa nazivom Kotor – u Kotorvaroš.

Hidrografija
Sredinom ovog prostora teče Vrbanja (duga oko 85 kilometra, koja izvire ispod Vlašića na Prelivodama, na visini od 1530 metara. Od izvora do ušća u Vrbas kod Banje Luke protječe između brda, brežuljaka i tjesnaca sa velikim krivinama mjesta, primajući nagu od rječica, potoka i potočića, koji se slivaju s okolnih brda. Vrbanja se od izvora do ušća spusti oko 1356 metara, dijeleći uzdužno svoju dolinu na dva približno jednaka dijela.

Porječju Vrbanje obuhvata 703,6 m2 uključuje i mnoštvo rječica, potoka i potočića što izviru na području kotorvaroškoga kraja. Na području od Podbrđa do Kotor-Varoši označeno je sedam, od Kotor-Varoši do Vrbanjaca šest, od Vrbanjaca do Čitluka sedam mlinica izgrađenih na obalama Vrbanje. S desne strane u ovom dijelu toka, u Vrbanju se ulijevaju Smrdelj, Varoški potok i Svinjara, a s lijeve Demićka rijeka, Rika, Jakotina, Gubavac, Durtovački potok i Bijeli potok. Na njima su nekada mljeli brojni mali mlinovi: na Jakotini 10 vodenica, Rici, koja teče u zaleđu Podbrđa – šest-sedam, na Kobašu, koji protiče kroz Zabrđe, na Svinjari i drugim rječicama. Danas više toga nema, ali se postepeno obnavljaju za ugostiteljsko-turističku i rekreativnu ponudu.

Kotorvaroški kraj je bogat i brojnim izvorima pitke vode. Mnogi su izvori već zarobljeni u betonske rezervoare za privatne ili seoske vodovode. Najpoznatiji i danas funkcionalni izvori pitke vode su Bobas, Kremenik i Kokanovac.

VAKTIJA KOTOR VAROŠ – HISTORIJA

Područje općine Kotor-Varoš je arheološki i historijski malo istraženo. Historija bilježi, da su na ovim prostorima postojala naselja u dalekoj prošlosti, čak i u periodu neolita. Ovo područje su tada naseljavali Iliri.

U IV vijeku p. n. e. na ovo područje su prvi put prodrli Kelti, koji su se u više navrata zadržavali na području Bosne i Hercegovine. Pred kraj starog vijeka područje oko Vrbasa, Vrbanje i Sane naseljavalo je ilirsko pleme Mezeji.

U I vijeku n. e. ovo područje osvajaju Rimljani koji postepeno asimiliraju Mezeje i angažuju ih u svoje legije i svoju mornaricu. Iz tog perioda postoji više lokaliteta koji ukazuju na rimske građevine: u Šipragama, pri ušću Crkvenice u Vrbanju [1981. godine otkriveni su “na njivi Omer-bega Šiprage”, ostaci ranokršćanske bazilike (III-V vijek). Rimljanskih opeka nađeno je na više lokaliteta: Stari grad Lauš, današnji Lauši u Maslovarama, zatim u Pobrđu i Zabrđu i na ušću potoka Svinjara u rijeku Vrbanju i na putu od Banje Luke do Kneževaa.

U sedmom vijeku ovo područje naseljavaju Južni Slaveni koji su se mješajući sa starosjediocima zadržili do današnjih dana. Slavenizacijom ovog dijela balkanskog poluostrva tu se formiraju prve državice Južnih Slavena, a među njima i prva bosanska država u 10. vijeku. Prema ljetopisu popa Dukljanina (barskog rodoslova), polovinom 12. vijeka župe Uskoplje, Pljeva i Luka bili su u sastavu Bosne. Vjera starobosanska (bogumilska) dugo se opirala, unatoč povremenim, ali mnogim upadima krstaša, da bi konačno bila potisnuta tek u XIII stoljeću.

Vaktija Kotor Varoš je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Srebrenik, Živinice vaktija, Gračanica vaktija, vaktija Gradačac, Banovići vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.