Vaktija Grude na našoj stranici je usklađena sa vaktijom IZ. Možete biti sigurni da je tačna i ispravna.

Vaktija Grude je raspored islamskih dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta u vremenu kada nastupi mjesec Ramazan.

Kada vjernik stupa u namaz mora znati da li je nastupilo namasko vrijeme, a da bi znao tačno vrijeme on će pogledati namaska vremena na vaktiji.

VAKTIJA GRUDE – O GRUDAMA

Grude su općina u Bosni i Hercegovini.

Općina Grude smještena je na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja, u Zabiokovlju. Omeđena je Biokovom na jugu, te planinskim masivima Vrana i Čvrsnice na sjeveru (općina Posušje). Sa svojih 17.308 stanovnika i površinom od 218 četvornih kilometara općina po geopolitičkom ustroju pripada Županiji Zapadnohercegovačkoj u sklopu Federacije Bosne i Hercegovine.

Grude graniče sa svim općinama Zapadnohercegovačke županije: Posušjem (na sjeveru) Širokim Brijegom (na istoku), Ljubuškim (na jugu); kao i s općinama Imotski, Lovreć, Runovići, Zmijavci (na zapadu) u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Ovaj je krajolik obrastao niskim raslinjem tipičnim za krške krajeve. Blizina mora daje ovomu kraju blagu klimu mediteranskih obilježja.

Grude su bogate i prirodnim ljepotama – od brojnih jama i pećina karakterističnih za ovaj kameni, krški krajolik pa do – što je za ovo područje neobično – brojnih izvora i vodenih resursa (jezero Krenica, rijeka Matica – Tihaljina – Trebižat).

U Grudama je osnovano Hrvatsko vijeće obrane i Hrvatska zajednica Herceg-Bosna.

VAKTIJA GRUDE – GEOGRAFIJA

Reljef i građa
Općina Grude je integrirana oko Imotskog polja. Ima sve karakteristike relativno zatvorene krške depresije. Otvorena dolina Neretve i neposredni primorski prostor na nju imaju vrlo malo utjecaja. U morfološkom pogledu, teren je podijeljen na tri posebne jedinice i to: sjeveroistočna greda, dinarskog pravca pružanja na nadmorskoj visini od oko 590 m na čijem se jugozapadnom rubu nalazi grad Grude. Zatim, prema jugoistoku se nastavlja depresija Imotskog polja na nadmorskoj visini od 270 i 250 m čiji se jugoistočni okvir završava s dva manja rta, i to dužeg na kojem se nalazi naselje Drinovci i kraćeg na kojem se nalazi naselje Blaževići. Najviša točka u ovom dijelu ruba Imotskog polja na teritoriju općine Grude je 674 m nadmorske visine. Nadmorska visina naselja kreće se od 160 do 560 metara nadmorske visine. Također, najistočnija točka Imotskog polja nalazi se u grudskoj općini, u mjestu Podledinac (Ledinac).

Vode

jezero krenica. vaktija grude

Jezero Krenica
Kao osnovno obilježje ovog prostora u hidrološkom pogledu značajno je da nema stalnih površinskih tokova, a ni većih površinskih vodenih tokova. Jedini stalni tokovi su u dnu Imotskog polja među kojima je najveći tok rijeke Vrljike, koja ponire u neposrednoj blizini središta Drinovaca pod imenom Matica. Na jugu kod naselja Peć Mlini u Drinovcima, ponovno izvire i mijenja ime u rijeka Tihaljina, nizvodno opet mijenja ime u Mlade, a imenom Trebižat ulijeva se u Neretvu. Na ovoj rijeci u Drinovcima je izgrađena HE Peć Mlini koja je od velikog značaja za općinu. Na sjeverozapadnom dijelu Kongore u Drinovcima nalazi se još jedna prirodna rijetkost ovog područja – jezero Krenica. Jezero ima stalnu vezu s podzemnim vodama i nikad ne presušuje. Širina jezera je oko 300 m, a dubina 47 m.

Klima i vegetacija
Prostor općine pripada zoni submediteranske klime humidnih odlika. Prosječna godišnja količina padalina koja iznosi 1300 mm pokazuje da se prostor općine nalazi u neposrednom primorskom zaleđu. Nadmorska visina (260 – 560m) i neposredna blizina zaleđa Jadranskog mora razlozi su izrazitijeg utjecaja sredozemne klime nego u susjednim područjima Zapadne Hercegovine. Klima je najsličnija onoj imotskoj. Raspored padalina tokom godine po kome se izdvajaju aridni ljetni mjeseci (lipanj: 94 mm, srpanj: 35,2 mm i kolovoz: 67 mm) pokazuje da u vrijeme sazrijevanja i razvoja biljaka vlada skoro prava suša kad je potrebno vršiti navodnjavanje. Vegetacijsko razdoblje traje od kraja veljače do kraja studenog ponekad i do kraja prosinca srednja temperatura zraka u prosincu iznosi 5,5 °C. Temperature ispod 0 °C javljaju se od prosinca do početka travnja. Snijeg je rijetka pojava bez dužeg zadržavanja. Tijekom godine se smjenjuju dva regionalna vjetra: južni (jugo) iz doline Neretve ili s primorja i sjeverni (bura) iz sjevernog kontinentalnog zaleđa. Tijekom godine je više vedrih nego oblačnih dana, pa je čitavo područje s velikim brojem sunčanih sati. To omogućava sazrijevanje poljoprivrednih kultura, što je značajno za mala domaćinstva.

VAKTIJA GRUDE – HISTORIJA

Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u pretpovijesnim vremenima. Na mjestu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolitika.

U kasnijim, povijesnim vremenima, na ovom je tlu bila vrlo živa nazočnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička trgovačka središta, Salonu i Naronu, prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskapanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina.

Srednjovjekovne stećke u grudskoj općini pronalazimo praktički na svakom koraku, što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvojbeno je to zasluga povoljnog geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima.

Kraj srednjeg vijeka obilježen je turskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne turske vladavine i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas. Nakon Turaka ovo područje dolazi pod upravu Austro-Ugarske koja u kratkom razdoblju gradi brojne škole i infrastrukturu potrebnu za funkcioniranje europske države. Ipak se ruralni karakter ovoga područja održao praktički sve do danas.

Dva svjetska rata odnijela su puno mladih života i donijela glad. Propašću Banovine Hrvatske i Nezavisne Države Hrvatske i uspostavom komunističke jednopartijske države Jugoslavije, Grude i čitava Zapadna Hercegovina, obilježene su kao središte nacionalističkog i “profašističkog” hrvatstva, a samim tim nepoželjnima, jer se nisu mogle uklopiti u ideologiju bratstva i jedinstva naroda. U nacionalno-preporodnom demokratskom pokretu hrvatskoga naroda, poznatom kao Hrvatsko proljeće (1967. – 1971.), zapažen su kulturni prinos dala trojica hrvatskih intelektualaca rodom iz grudske općine, književnici Ivan Alilović, Anđelko Mijatović i Mile Pešorda, od kojih su prva dvojica bili i u tamnicama, a sva su trojica završili na tzv. crnim listama namijenjenim “hrvatskim nacionalistima”. Konačnim padom Jugoslavije ovaj je prostor dobio kakvu takvu slobodu, no hrvatski se narod, poučen povijesnim iskustvima, još mora boriti za svoj vlastiti kulturni identitet i tradicionalne vrijednosti izgrađivane kroz prethodna stoljeća.

Franjevci su u Grudama od 1895.

Vaktija Grude je raspored dnevnih molitvi za svaki dan i naznaka za početak i završetak posta za vrijem Ramazana. Ako vas zanimaju vaktije za druge gradove posjetite stranice: Vaktija Srebrenik, Živinice vaktija, Gračanica vaktija, vaktija Gradačac, Banovići vaktija, Kalesija vaktija i vaktija Brčko.

vaktija grude

Koliko je koristan ovaj sadržaj?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!