Sura El–Felek arapski, transkripcija i prijevod sure Felek
El-Felek Transkripcija
KUL E`UZU BI RABBI-L-FELEK.
MIN ŠERRI MA HALEK.
VE MIN ŠERRI GASIKIN IZA VEKAB.
VE MIN ŠERRI-N-NEFFASATI FI-L-UKAD.
VE MIN ŠERRI HASIDIN IZA HASED.
Prijevod:
Reci: “Utječem se Gospodaru svitanja
od zla onoga sto On stvara,
i od zla sumraka kada tamnine razastire
i od zla onih koji pušu u uzlove,
i od zla zavidnika kada zavist ne krije!”
El-Felek Arapski
Tefsir sure El-Felek
Tefsir: Ibn Kesir
Imam Ahmed od Zerr b. Hubejša navodi da je rekao: “Ubej b. Kabu rekao sam da Ibn-Mes’ud u svome Mushafu ne piše poglavlja “pa mi je rekao: /719/ ‘Svjedočim da mi je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao da mu je Džibril, a.s., rekao: ‘Reci: ‘Utječem se Gospodaru svitanja”, pa sam rekao. Onda mi je rekao: ‘Reci: ‘Reci: ‘Tražim zaštitu Gospodara ljudi”, pa sam i to rekao.
Mi izgovaramo ono što je izgovarao i Vjerovjesnik, s.a.v.s.” Ovo prenosi El-Buhari i En-Nesai. Vjerovatno ova dva poglavlja Ibn-Mes’ud nije bio čuo od Vjerovjesnika, s.a.v.s., ni svojim ušima ni sigurnim predanjem i vjerovatno je kasnije promjenio mišljenje i priklonio se mišljenju većine (džema’a), jer su njihovo postojanje u mushafima potvrdili ashabi, r.a., i tako ih prenijeli u druge krajeve.
Muslim u svome Sahihu od Ukbe b. Amira navodi da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /720/ ‘Zar ne vidiš da su noćas objavljeni ajeti kakve nikada nije vidio: ‘Reci: ‘Utječem se Gospodaru svitanja” i ‘Reci: ‘Tražim zaštitu Gospodara ljudi.”” Od Ebu-Seida prenosi se: /721/ “Da je Poslanik, s.a.v.s., tražio zaštitu od očiju džina i ljudi.” Za ovo predanje Et-Tirmizi kaže da je hasenun-sahihun.
“Reci: ‘Utječem se Gospodaru svitanja, /1/ od zla onoga što On stvara, /2/ i od zla mrkle noći kad razastre tmina, /3/ i od zla smutljivca kad smutnje sije, /4/ i od zla zavidljivca kad zavist ne krije.’” /5/
O tome šta znači riječ dato je mnogo mišljenja. Ipak, najispravnije je ono koje kaže da se pod njom misli na svitanje. Za ovakvo mišljenje opredjeljuje se i El-Buhari u svome Sahihu, neka mu se Uzvišeni Allah smiluje. Riječi Uzvišenog: “…od zla onoga što On stvara”, znače: od zla svih Njegovih stvorenja, a riječi: “…i od zla mrkle noći kad razastre tmine”, po Mudžahidu znače: od noćne tmine koja obavije Zemlju kad zađe Sunce. Ovakvo mišljenje prenosi se i od El-Buharije i Ibn-Abbasa, kao i drugih. Neki kažu da se pod ovim misli na Mjesec. Oni se u ovakvom tumačenju oslanjaju na Imama Ahmeda koji od Harisa b. Ebi-Seleme prenosi da je Aiša, r.a., rekla: /722/
U tefsirima se navodi više mišljenja o značenju riječi felek (dosl. rastavljanje). Mišljenje koje se uvijek navodi na prvome mjestu jeste da felek znači subh (svitanje, praskozorje), jer se u tom momentu rastavlja noć od dana – i ovo je mišljenje većine komentatora Kur’ana.
To je vrijeme kada se zora odvaja od tmine, i upravo je to jedno od vremena pogodno za sihir, magiju, džinske napade ili ograisanje. Također, riječ felek, navode komentatori Kur’ana, obuhvata sve ono što Uzvišeni Allah rastavlja: bilje od zemlje, kišu od oblaka, plodove od sjemenki i košpica, djecu od majčinih maternica… Jednom riječju, Uzvišeni Allah je Rabb svega onoga što se odvaja i od nečega rastavlja. Također, u tefsirima se prenosi da je felek i jedna od džehennemskih provalija ili, pak, ime za Džehennem.
Od čega se traži zaštita
1. Min šerri ma halek
Ovdje se u općoj formi navodi da se od Gospodara svitanja traži zaštita od zla svega onoga što On stvara.
Time se obuhvataju sva moguća zla: ljudska, džinska, životinjska, nebeska, i dr. Zlo (šerr) je povezano sa svijetom stvaranja ili stvorenoga (‘alemu’l-halk) u kome se realiziraju suprotnosti koje mogu rezultirati i zlom ili neredom.
Dakle, izgovaranjem ovoga ajeta od Gospodara svitanja traži se zaštita od svake vrste mogućeg zla u stvorenom svijetu.
2. We min šerri gasikin iza vekab
Iako se prethodnim ajetom obuhvataju sva moguća zla, Uzvišeni Allah u nastavku izdvaja ili specificira tri zla, čime se ukazuje na veliku opasnost koja iz njih proistječe. Jer, ono se što izdvaja ili specificira u tekstu Kur’ana, time se aludira na njegovu veliku važnost, značaj, korist ili znamenje, a u ovom slučaju na veliko zlo.
Prvo zlo koje ovdje Kur’an spominje jeste zlo gasika i(li) ono koje iz njega proističe. O značenju ove riječi u tefsirima se navodi osam mišljenja, ali većina komentatora Kur’ana ističe da je gasik mrkla, tamna noć, što potkrjepljuju i ajetom: …ila gaseki’l-lejl ”…do noćne timine” (el-Isra’, 78).
To je stoga, vele komentatori Kur’ana, što je velika potreba za traženjem zaštite od ovoga zla, tj. od tamne noći, koja se stalno događa i čije se tmine svuda razastiru (iza vekab). Upravo je noć arena za događanje svakovrsnih zala, spletki, obmana, magije, sihira i drugih neprijatnih stvari. Stoga čovjek ima potrebu da se od toga zaštiti.
3. We min šerri’n-neffasati fi’l-‘ukad
Drugo veliko zlo koje se navodi u suri el-Felek je zlo sihira ili magije, koje je također uvijek rasprostranjeno i prisutno u svakom vremenu. Ovdje se konkretno spominje jedna vrsta sihira koja se realizira puhanjem (nefes) u čvorove ili uzlove (‘ukad) konca i sličnih stvari.
Tefsiri nude nekoliko pogleda u vezi sa značenjem riječi en-neffasat:
1) misli se na žene sihirbazice (”puhateljice”) jer su žene poznate po spravljanju sihira;
2) konkretno se misli na Lebidove kćerke koje se opsihrile Vjerovjesnika, s.a.v.s.;
3) misli se općenito na sve osobe (nufus) koje se bave sihirom, bilo žene ili muškarci;
4) misli se na grupu osoba, jer kad sihir pravi grupa osoba, sihirbaza ili sihirbaski, onda je on djelotvorniji.
Za razliku od zla mrkle noći i zla zavidnika, zlo od en-neffasat ovdje je dodatno specificirano određenim članom, što, prema mufessirima, ukazuje na dvije važne stvari: prva je da se ovdje prvenstveno misli na Lebidove kćerke sihiribazice, tj. one koje pušu u uzlove (en-neffasat), koje su, kako smo već vidjeli, bile uključene u sihir spravljen Poslaniku, s.a.v.s., a potom i na sve žene koje se bave sihirom; i druga: djelo svakog gasika i hasida (zavidnika) nije zlo, ali djelo svake sihirbaske ili svakog sihirbaza to jeste!
Učenjem riječi we min šerri’n-neffasati fi’l’ukad traži se trostruka zaštita:
a) od djela što ga čine sihirbaske i sihirbazi, tj. od sihira;
b) od varki, spletki i razdora koji se unose u ljudske odnose činom sihira i
c) od zla koje proistječe iz ”puhanja” sihirbaski i sihirbaza.
4. We min šerri hasidin iza hased
Treće zlo koje se posebno ističe u suri el-Felek jesto zlo zavidnika kad zavidi. U komentarima Kur’ana često se veli da je najveće ljudsko zlo hased (zavidnost). Neki učenjaci kažu da je hased prvi grijeh počinjen na Nebu i na Zemlji.
Na Nebu se misli na hased Iblisa prema Ademu, a.s., kada mu nije htio učiniti sedždu poštovanja, a na Zemlji na hased Kabila prema negovom bratu Habilu, koji je, kao što je poznato, završio i prvim ubistvom u historiji ljudskoga roda.
Ovim se hoće reći da su posljedice haseda veoma velike i strašne. A jedna od najstražnijih i najočitijih posljedica ljudskoga haseda je fitna ili unošenje razdora među ljudima. Ta strašna fitna ogleda se u navraćanju ljudi na svađe i razmirice, čije su posljedice nesagledive i veoma razorne.
Onaj ko to radi čini jedan od najvećih harama i izaziva Božije prokletstvo, jer u jednom hadisu se kaže: ”Fitna spava; prokleo Allah onoga ko je probudi!” (er-Rafi’: 1/291).
“Poslanik me je uzeo za ruku i pokazao na Mjesec kad je izašao i rekao: ‘Zatraži od Allaha da te sačuva od ovoga kad se pomoli.’” Ovaj hadis prenose Buhari i Nesai. Zastupnici prvog mišljenja kažu da je to znak noći kad izađe.
Ovo se ne kosi sa našim mišljenjem, jer je Mjesec znak noći i jer on samo u njoj dolazi do izražaja. Takav je slučaj i sa zvijezdama koje sijaju samo noću. Radi se najvjerovatnije o onome što smo već ranije rekli. Allah, opet najbolje zna! Riječi Uzvišenog: “…i od zla onih koji u čvorove pušu” znače one koji čaraju i u uzlove pušu.
Buhari u svome Sahihu u poglavlju o liječenju od Aiše, r.a., prenosi da je rekla: /723/ “Allahov Poslanik bio je opčaran do te mjere da mu se činilo da prilazi svojim ženama, a zapravo im nije prilazio.” Sufjan kaže: “Ovo je najteži vid čarolije, kad do nje dođe.” Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Aiša, znaš li da mi je Allah dao rješenje za ono što sam Ga molio? Došla su mi dva čovjeka, pa je jedan sjeo pored moje glave, a drugi pored nogu.
Onaj koji je sjedio kod glave rekao je onom drugom: ‘[ta je ovom čovjeku?’ ‘Opčaran je’, odgovorio je. ‘A ko ga je opčarao?’, upitao je. ‘Lubejd b. Asam, čovjek iz plemena Beni-Zurejk, dvoličnjak i saveznik jevreja’, odgovorio je.
Ovaj je upitao: ‘A čime?’ ‘Češljom i dlakama’, odgovorio je. ‘Gdje?’, upitao je. ‘U kori muškog izdanka palme ispod jedne ploče u bunaru Zervan.’” Aiša je dalje rekla: “Otišao je tamo, izvadio ono što je u njemu bilo i rekao: ‘Ovo je taj bunar koji sam u snu vidio.
Voda mu je bila ustajala baruština, a palme oko njega, oblika šejtanskih glava.’ Kad je to izvadio, upitala sam: ‘Jesi li ozdravio?’ pa je rekao: ‘Tako mi Allaha, On me je izliječio. Ne volim da ikome od ljudi nanosim bilo kakvo zlo.’” Ovaj hadis prenose Muslim i Ahmed. Komentator Kur’ana Es-Sa’lebi u svome tefsiru navodi da su Ibn-Abbas i Aiša, r.a., pričali da je jedan jevrejski mladić služio Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i da se jevreji nisu okanili dok mladić nije uzeo češljanjem opale dlake od Poslanika, s.a.v.s., i nekoliko zubaca od češlja Allahovog Poslanika koje je dao jevrejima da ga opčaraju.
Imam Ahmed od Zejda b. Erkama prenosi da je rekao: /724/ “Jedan jevrej opčarao je Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa ga je to mučilo nekoliko dana, kad je došao Džibril i rekao: ‘Jedan te je jevrej opčarao, spleo ti uzlove u tom i tom bunaru, pa pošalji nekoga da ti to donese.’ Allahov je Poslanik poslao da mu se to donese, pa je kad mu je bilo doneseno uzeo i razvezao uzlove, ustao i ustao kao da je oslobođen okova. Jevrejinu to nije spomenuo niti ga je vidio dok je bio živ. Ibn-Džerir navodi: /725/
“…da je Džibril došao Poslaniku, s.a.v.s., i upitao: ‘Nešto te muči Muhammede?’, pa je odgovorio: ‘Da!’ Džibril je tada rekao: ‘U ime Allaha liječim te od svake bolesti koja te muči, od zla zavidnika i oka pakosna.
Neka te Allah izliječi!’” Vjerovatno se na ovo žalio Poslanik kad je bio opčaran, nakon čega ga je Uzvišeni Allah izliječio, a spletke čarolije i zavidnosti okrenuo protiv jevreja, osramotio ih i ponizio. Usprkos ovome Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije ukorio onoga ko mu je to učinio, jer ga je Allah izliječio i dao mu zdravlje.
U tefsirima se navodi više mišljenja o značenju riječi felek (dosl. rastavljanje). Mišljenje koje se uvijek navodi na prvome mjestu jeste da felek znači subh (svitanje, praskozorje), jer se u tom momentu rastavlja noć od dana – i ovo je mišljenje većine komentatora Kur’ana.
To je vrijeme kada se zora odvaja od tmine, i upravo je to jedno od vremena pogodno za sihir, magiju, džinske napade ili ograisanje. Također, riječ felek, navode komentatori Kur’ana, obuhvata sve ono što Uzvišeni Allah rastavlja: bilje od zemlje, kišu od oblaka, plodove od sjemenki i košpica, djecu od majčinih maternica… Jednom riječju, Uzvišeni Allah je Rabb svega onoga što se odvaja i od nečega rastavlja. Također, u tefsirima se prenosi da je felek i jedna od džehennemskih provalija ili, pak, ime za Džehennem.
Kada je preporučeno učiti suru El-Felek
● U bolesti
Bilježi imam Malik, rahimehullahu teala, sa svojim lancem prenosilaca od Aiše, radijallahu anha, da bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u bolesti učio sebi sure El-Felek i En-Nas i puhao, a “kada mu se povećala bolest”, Aiša kazuje, “ja sam mu učila i potirala ga njegovom desnom rukom”. (El-Muvetta)
● Prilikom odlaska na spavanje
U ranije navedenom hadisu Ukbe b. Amira, radijallahu anhu, i u hadisu koji od od Aiše, radijallahu anha, bilježi imam Buhari, rahimehullahu teala, navodi se da bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, svake večeri, kada bi odlazio u postelju, sastavio svoje šake, puhnuo u njih i proučio: Kul huvallahu ehad, Kul euzu bi Rabbil-felek i Kul e’uzu bi Rabbin-nas, zatim bi svojim šakama potrao potrao što više tijela, počevši od glave, lica i prednjeg dijela tijela. To bi ponovio tri puta.” (Buhari)
● Prilikom učenja jutarnjeg i večernjeg zikra
● U namazu i poslije namaza, u namaskom zikru, kao i na vitru.
Izvor El-Asr.com
